Predstavljanje obnovljenog oltara sv. Roka

Povod restauracije je 100. godišnjica župe sv. Blaža i 260. godina od prvog postavljanja oltara sv. Roka u kapeli na Rokovom perivoju.
Rokov perivoj, brežuljak u samom središtu Zagreba, bio je kroz povijest mjesto kulturne i vjerske razmjene. Ova jedinstvena gradska cjelina, nekada zvana Penezna gorica, u srednjem vijeku te u 17. i 18. stoljeću bila je pod upravom Gradeca, a danas je rezidencijalna četvrt, svjedočanstvo zagrebačke moderne.

Kapelu sv. Roka podigli su 1647. godine građani Gradeca kao zavjet protiv kuge. Prema predaji svi staleži sudjelovali su u gradnji, „gospoda senatori i građani obrtnici… svojim rukama su lomili građevno kamenje, što ga dovažahu iz Vrapča ili Gračana, te bi to kamenje slagali i crkvu dizali“. (R. Horvat, Prošlost grada Zagreba, Zagreb, 1942.)

Kapelu je posvetio 1682. godine zagrebački biskup Matija Borković o čemu svjedoči natpis na drvenoj ploči postavljenoj u brodu kapele. U velikom potresu 1880. godine kapela je stradala te su uništeni postojeći bočni oltari sv. Antuna i sv. Rozalije, darovi zagrebačkih udovica. Uredbom grada postojeće groblje na kojem su bili sahranjeni ugledni građani, a prostiralo se uz kapelu, premješteno je na novoizgrađeni Mirogoj. U 20. stoljeću kapela je dobila status zaštićenog kulturnog dobra.

U sklopu restauratorskih istraživanja na polikromiji, otkriven je natpis na predeli oltara koji ga povezuje s crkvom sv. Marka na Gornjem gradu i cehom krojača u vrijeme prije radikalne obnove Schmidt-Bolléa:
 
L[IBER]AE: R[EGIA]AE CI[VI]T[A]TIS ANNO 1755. ZAGRABIENS[IS]/ HANC ARAM IN HONOREM SANCTISSIMAE/ TRINITATIS SANCTI IOANNIS BAPTISTAE/ AC EVANGELISTAE CONFRATERNITAS CEHE SAR/ TORUM FIERI FECIT (Slobodnoga i kraljevskoga grada Zagreba godine 1755. - Ovaj oltar u čast Presvetog Trojstva, Sv. Ivana Krstitelja i Evanđelista dao je izraditi ceh krojača.)