Predstavljanjem publikacije „Nematerijalna kulturna dobra RH“, izložbom „Tragom hrvatske baštine“ i panel diskusijom obilježena 20. godišnjica Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a

Na organizaciji programa surađivali su Ministarstvo kulture i medija, Arheološki muzej u Zagrebu i Udruga Tragom hrvatske baštine.

U svom obraćanju ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek podsjetila je na rezultate koje je Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a ostvarila mobiliziranjem kulturnih i baštinskih politika u državama članicama te je istaknula da je Hrvatska među prvim članicama prepoznala potencijal Konvencije i uključila svoje stručnjake. Naglasila je i kako je angažman i interes za upis na popis nematerijalne baštine zaista velik te da su, od izdanja ove publikacije prije nekoliko mjeseci, već upisana tri nova fenomena. "Kad s ponosom ističemo koliko toga imamo zaštićeno, uvijek se sjetimo ljubavi koju ti baštinici ulažu kako bi se svi mi njome mogli ponositi, proučavati i koristiti za unaprjeđenje naših života", dodala je. Ministrica je također podsjetila kako Ministarstvo kulture i medija kroz različite programe potpore pomaže baštinicima da se sustavno brinu o nematerijalnoj kulturnoj baštini: "Naša namjera je ulagati sve veća sredstava kako bismo olakšali brigu za baštinu, edukaciju, prenošenje vještina mlađima, sustavno dokumentiranje, istraživanje i prezentiranje baštine".

Publikaciju je predstavila i voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Tatjana Horvatić ističući da je „od donošenja konvencije probuđen interes samih nositelja koji baštinu doživljavaju kao dio svog identiteta te traže da bude upisana u registar kulturnih dobara, a mi kroz procedure trebamo provoditi mjere zaštite, paziti i čuvati da ne nestane".

U dvojezičnoj hrvatsko-engleskoj publikaciji Nematerijalna kulturna dobra Republike Hrvatske predstavljeno je naime više od dvije stotine nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, od kojih je 21 upisano na UNESCO-ove popise svjetske nematerijalne kulturne baštine. Uvodni dio daje kratak povijesni pregled očuvanja nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj, s naglaskom na provođenje Konvencije i suradnju Ministarstva kulture i medija sa stručnjacima različitih stručnih i znanstvenih ustanova. Ukratko je opisan i postupak upisa u Registar te ključna načela prema kojima se provodi očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj.

U odličnom glazbenom dijelu programa kojim je predstavljen dio glazbene baštine od ojkanja i Međimurske popevke do Istarskog dvoglasnog pjevanje i Bećarca, nastupili su Braća Matić iz Čavoglava, KUD Koškani iz Koške, KUD Seljačka sloga iz Donje Dubrave i Udruga sopaca s otoka Krka. Panel diskusiju Pogovori o baštini: Izazovi očuvanja nematerijalne kulturne baštine na primjerima tradicijskih pjevanja održali su dr. sc. Ivo Brkić, dr. sc. Lidija Nikočević, Dario Marušić i dr. sc. Noel Šuran. Izložba Tragom hrvatske baštine Marka Gracina otvorena je u Galeriji Arheološkog muzeja do 29. rujna, a prikazuje neke od tradicijskih običaja Hrvatske, među kojima su Vrličko gluho kolo, ples Ljelja iz Gorjana, Istarski balun, Bećarac, ojkanje i Ličko prelo.

Galerija fotografija