Knjige Instituta za hrvatski jezik objavljene tijekom 2024. godine, među kojima su i "Anatomija rječnika", "Preobilje u hrvatskoj morfologiji" te "Pričam ti priču... (male frazemske etimologije)", predstavljene su u utorak u Napretkovu kulturnom centru u Zagrebu.
vrijeme: 18.03.2025. -
Urednica Lana Hudeček istaknula je kako je knjiga skupine autora "Anatomija rječnika" logičan nastavak sustavnoga bavljenja jednojezičnom leksikografijom u Institutu za hrvatski jezik. U u provedbi projekta sudjelovali su mnogi iskusni leksikografi koji su autori Školskoga rječnika hrvatskoga jezika i Prvoga školskog rječnika hrvatskoga jezika, dodala je.
Po riječima Milice Mihaljević monografija je rezultat rada na projektu Hrvatski mrežni rječnik - Mrežnik, koji se od 2017. do 2021. provodio u Institutu kao istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost. Kao interni projekt Instituta provodio se od početka 2024. pod imenom Hrvatski mrežni rječnik (Mrežnik), rekla je i dodala kako je drugu fazu kao projekt Instituta financirala EU.
Autorica knjige "Preobilje u hrvatskoj morfologiji" Tomislava Bošnjak Botica ocijenila je kako bi se morfološko preobilje najkraće moglo definirati kao pojava višestrukih oblika na jednom mjestu u fleksijskoj paradigmi. Drugim riječima najmanje dva oblika dijele iste morfosintaktičke značajke, a njihova se uporaba nužno ne povezuje s kakvom funkcionalnom razlikom, dodala je.
Barbara Štebih Golub naglasila je kako je "Kristijanovićev gazofilacij" rezultat rada na projektu Ignac Kristijanović - zaboravljeni dragulj kajkavskoga književnog jezika koji se provodio na Institutu.
Po riječima Lobela Filipića cilj projekta bio je iz perspektiva različitih znanstvenih disciplina istražiti život i djelovanje Ignaca Kristijanovića (1796. - 1884.), plodnoga vjerskog pisca, važnoga pučkog prosvjetitelja i borca za kajkavštinu.
Barbara Kovačević napomenula je kako je njezina knjiga "Pričam ti priču... (male frazemske etimologije)" sastavljena od članaka objavljenih u kontinuitetu od deset godina (od 2014. do 2023.) u Institutovu znanstveno-popularnome časopisu Hrvatski jezik u rubrici Od A do Ž.
Tekstovi se bave frazeološkom etimologijom, odnosno podrijetlom i motivacijom hrvatskih frazema, rekla je Kovačević i dodala kako se u njima razmatra podrijetlo skupine frazema čije se sastavnice mogu semantički grupirati a katkad se kao kriterij uzima zajednički izvor pojedinih frazema.
Urednica zbornika radova "Hrvatske dopreporodne gramatike u europskom kontekstu" Marijana Horvat ocijenila je kako su radovi u njem vrijedan prinos spoznajama o hrvatskim gramatikama do početka 20. stoljeća, njihovim uzorima i poveznicama s dotadašnjim europskim gramatikama i jezičnim priručnicima jer ih se smješta u širi kontekst hrvatskih i europskih slovnica.
Urednica Milica Mihaljević istaknula je kako je "Rječnik jezikoslovnoga nazivlja" skupine autora deskriptivno-normativni objasnidbeni rječnik. Rječnik sadržava 2974 naziva, rekla je i dodala kako se na kraju rječnika nalazi popis literature i vrela na kojima se rječnik temelji.
Po riječima Lane Hudeček Rječnik i monografija pružaju cjelovit uvid u hrvatsko jezikoslovno nazivlje. Budući da se na jezikoslovnome nazivlju stalno radi, neki su nazivi drukčije obrađeni u rječniku i monografiji kako bi se uzeli u obzir komentari koje smo dobili nakon objave monografije i javne dostupnosti jezikoslovnih naziva u Struni te naknadnih spoznaja do kojih smo došli istraživanjima provedenima u sklopu projekta, dodala je Hudeček.
Za svoju knjigu "Metafora: Dekodiranje jezika imaginacije" Kristina Štrkalj Despot je napomenula kako je ona rezultat njezine petnaestak godina duge istraživačke fascinacije metaforom. Metafora uvijek, i u naizgled najozbiljniji diskurs, unosi element disrupcije, imaginacije, igre pa i obmane, rekla je i dodala kako je metafora temeljni mehanizam ljudske konceptualizacije, duboko utjelovljena, sveprisutna u jeziku i mišljenju.
Izvor: Hina
Videoprilog (HRT)
