Knjiga fotografija Luke Mjede 'Zračni napad na Banske dvore 1991.' predstavljena je u ponedjeljak, 7. listopada, u sklopu obilježavanja 33. obljetnice napada JNA na Zagreb u Memorijalnom centru raketiranja Zagreba.
vrijeme: 07.10.2024. -
mjesto: Zagreb
O knjizi je govorio autor Luka Mjeda, koji je istaknuo da je htio napraviti "malo opširniji dokument" koji bi bio podsjetnik na ono što se dogodilo u listopadu 1991.
U dogovoru s Muzejom grada Zagreba i Memorijalnim centrom napravljena je publikacija, a slike s njegove izložbe ostat će MGZ-u.
Nakon raketiranja Banskih dvora u kojem, srećom, nije poginuo predsjednik Tuđman, mene su zvali sa dođem fotografirati što je sve u tom napadu oštećeno, rekao je Mjeda dodajući da se na Banskim dvorima razaranje izvana nije vidjelo.
Napad je, kaže, bio usmjeren na dvorišta jer su točno znali gdje se nalazi predsjednik Tuđman s gostima na prvom katu. Eksplozivna naprava, raketa ili bomba, je eksplodirala iznad zemlje kako bi bila što bliže prvom kadu gdje je bio ručak, dodao je.
Htio sam, naglasio je Mjeda, da se te stvari ne zaborave.
Voditelj Zbirke Zagreb u Domovinskom ratu Juraj Sekula istaknuo je da je u knjigu uvršten izbor Mjedinih fotografija u Banskim dvorima nastalih nakon raketiranja zgrade, koje svjedoče o silini napada na rezidencijalni kompleks palače Banskih dvora.
Foto-monografiju je obogatila tekstom povjesničarka Josipa Maras Kraljević, a budući da je raketiranje Banskih dvora jedan od najrazornijih događaja u povijesti Gradeca, čuvanje i prezentacija građe o tom vremenu nameće se kao logičan slijed i obveza Muzeja grada Zagreba. "Donacija fotografija Luike Mjede upotpunit će mozaik znanja o Gornjrm gradu i Banskim dvorima koje se prikuplja u MGZ", dodao je.
O katalogu izložbe "Vojarna Maršal Tito u Zagrebu 1991.", koja se bavi oslobađanjem i blokadom vojarni u Zagrebu autora Jurja Sekule govorila je i povjesničarka Josipa Maras Kraljević te ocijenila da '91. godina nije počela 1991. nego da ima uzroke od ranije, stvaranjem velikosrpske ideje i njezina programa još iz 19. stoljeća, koji su se nastavili kroz 20. stoljeće, do svega što se zbivalo '90.,'91., pa sve do 1995. i konačno mirne reintegracije 1998. i logičnoga završetka svega što se događalo.
Devedestih smo ušli u novo razdoblje nakon jednopartijskog sustava, jednoga vođe i jake oružane sile kao što je bila JNA, rekla je te dodala da je Zagreb u svemu tome vrlo demokratski reagirao.
Naučili smo, istaknula je, što su peticije, izlasci na ulice, prosvjedi, zahtijevanja, referendum i drugi demokratski instrumenti. Naučili smo novu demokratsku stvarnost i većina hrvatski građana željela vlasti samostalan državni put, naglasila je.
Sekula je napomenuo da je fotomonografija o "Maršalki" početak projekta o zagrebačkim vojarnama 1991.
"Počeo sam s najvećom, najvažnijom, i za Hrvatsku i Zagreb najopasnijom vojarnom", rekao je i dodao da će projekt nastaviti istraživanjem o vojarnama na Borongaju i Ilici kako bi na kraju prikupili svu građu na jednom mjestu. (Hina)
