Monografija Sandre Križić Roban 'Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas', u izdanju Naklade Ljevak, predstavljena je 27. veljačr, u Gliptoteci HAZU, kao cjelovit prikaz hrvatskog slikarstva druge polovice 20. stoljeća.
vrijeme: 27.02.2014.
mjesto: Zagreb; HAZU
Autorica u jednom svesku na 300 stranica teksta s četiristotinjak ilustracija prikazuje hrvatsku slikarsku umjetničku baštinu, od primjera koji svjedoče o prekidu s dominantnim modernizmom, figuracijom i za poslijeratno razdoblje karakterističnim 'pristajanjem' na političke ustupke, zatim ranih primjera apstrakcije, izdvojenih autorskih iskustava s međunarodnom slikarskom scenom.
To su vrijeme u Hrvatskoj obilježila lirska apstrakcija, apstraktni ekspresionizam, gestualno slikarstvo, preko dominantne struje geometrijske apstrakcije, proširenja pojma slikanog polja. Tu su iskustva Novih tendencija, op-arta, kinetičke umjetnosti sve do izražajnih konceptualnih tendencija koje su 70-ih godina po prvi puta omogućile da se u prostoru slike istražuju neke od elementarnih postavki slikarstva – vrijeme, proces, ideja.
Autorica pritom uzima u obzir i neke regionalne specifičnosti, osobito one bliske mediteranskom krugu autora (kolorizam), dijelom se pridržavajući uvriježene stilske kategorizacije, a dijelom nudeći nova čitanja srodnih pojava koje povezuje u zajedničke tematske cjeline.
Knjiga 'Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas' poštuje slijed povijesne građe, niz zbivanja koji karakteriziraju nacionalnu umjetničku, pa tako i slikarsku scenu, odmaknutu od uvriježenih pravila.
O knjizi su, osim autorice, govorili istaknuti povjesničari umjetnosti akademik Ješa Denegri, Leonida Kovač, Blaženka Perica i urednica Nives Tomašević.
Isticali su kako sinteza slikarstva u ovoj knjizi omogućuje povijesno-kritičku valorizaciju i interpretaciju građe na sažet i pregledan način, razumljiv kako stručnjacima tako i široj publici.
Likovni kritičar Ješa Denegri istaknuo je kako je riječ o vrijednoj knjizi u kojoj je autorica ostvarila odgovoran i težak zadatak da je pišući o slikarstvu došla do metodološkog pristupa koji govori o suštini medija slike, odnosno o pojmu gdje je slikarstvo, a gdje je slika.
Dodao je kako je Sandra Križić Roban postavila vrlo mobilno promatranje navedenog slikarskog razdoblja, koje je bilo dosta turbulentno, pokazavši kako se slikarstvo može pojmiti slikom. Navela je civilizacijski kontekst hrvatskog društva unutar kojega se iščitavaju fenomeni poput slike, slikarstva i drugih pojmova verzalnih umjetnost. rekao je Denegri.
Leonida Kovač je istaknula kako je autorica vrlo hrabro uskočila u ovu problematiku te pokušala pronaći osnovne egzistencijalne probleme, kao što su odnos čovjeka i tijela, krajolika, raspon od materije kao forme, itd.
Sandra Križić Roban od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća do danas objavila je više stotina tekstova u kojima je pojedinačno predstavila osobnosti, medije, teme i strategije suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i svijetu.
Njezin angažman karakterizira, uz ostalo, svjesno isticanje društvenih okolnosti koje su utjecale na autore i zbivanja, poznavanje građe i kritičkih pristupa na koje se referira u svojem tekstu. Osim toga, kontinuirano praćenje suvremene umjetničke scene omogućilo joj je da u knjigu uvrsti i recentna zbivanja kao i djela najmlađe generacije autora, koji svjedoče o njezinoj živosti i vrsnoći.
Sandra Križić Roban povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, a radi u Institutu za povijest umjetnosti od 1992. godine. Glavna je i odgovorna urednica časopisa za suvremena likova zbivanja Život umjetnosti od 2000. godine. Dobitnica je nagrade Hrvatske sekcije AICA za likovnu kritiku (2006.).
(Hina)
