Na središnjoj konferenciji i sajmu ArhiBau koji su oko teme izazova otpornosti i oporavka u kontekstu kulture građenja i održivog razvoja prošlog tjedna okupili mnoštvo stručnjaka i gospodarstvenika, na pojedinim panelima svojim su prezentacijama i izlaganjima sudjelovali i predstavnici Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.
vrijeme: 09.10.2022. -
Ravnatelj Uprave Tomislav Petrinec održao je prezentaciju o suvremenim izazovima zaštite kulturno povijesnih cjelina te obrazložio opći pristup analize i vrednovanja povijesnog urbanog krajolika kao osnove za očuvanje utvrđenih vrijednosti povijesnih slojeva urbanih prostora i graditeljske strukture. Objašnjavajući osuvremenjivanje mehanizama konzervatorskog upravljanja prostorom, osobito u izazovnim vremenima prirodnih katastrofa, Petrinec je istaknuo kako je na uočenim nedostacima revidiran i izrađen novi model zaštite.
Najavio je i reviziju stanja te prilagodbu kroz proces izrade e-konzervatorskih podloga s ciljem transparentne javne dostupnosti, preciziranja mjera zaštite, ujednačavanja postupanja i unaprjeđenja konzervatorske struke. Osobito se osvrnuo na mogućnosti kojima konzervatorske podloge mogu utjecati ne samo kao skup odrednica za zaštitu već i kao poticaj za poboljšanje stanja prostora s ciljem rehabilitacije narušenih vrijednosti i suvremenog javnog i privatnog urbanog standarda.
U nastavku konferencije, na panelu „Prostorno planiranje 21. stoljeća“, kao zamjenik voditelja projekta izrade nove generacije konzervatorskih podloga Aljoša Špaleta je izložio plan provedbe i načela dobrog projektnog upravljanja na kojim se temelji cijeli proces izrade i objave nove generacije konzervatorskih podloga. Kao rezultat opće transformacije sustava zaštite, istaknuo je transformaciju dosadašnjeg zoniranja A/B/C režima zaštite u prepoznavanje područja zajedničkih obilježja i posredno tome, područja temeljnih kulturno povijesnih vrijednosti odnosno jezgre i kontaktne zone čime će se ujednačiti pristup zaštiti za sve kulturno povijesne cjeline u Hrvatskoj.
Nadalje, kriterijima za vrednovanje graditeljskih i ostalih povijesnih struktura, najavio je jasno utvrđivanje što je u samoj zaštićenoj cjelini doista od interesa za zaštitu, bilo potpunog ili djelomičnog, a podložno je isključivo urbanističkim parametrima uređenja prostora. Tako će se bitno utjecati na transparentnost i ujednačenost postupka dobivanja upravnih akata iz područja gradnje u zaštićenim povijesnim cjelinama.
Na okruglom stolu pod naslovom „Okviri kulture građenja u 21. stoljeću - Novi europski Bauhaus“, sudjelovao je glavni konzervator za nepokretnu kulturnu baštinu Davor Trupković koji je u kontekstu vrijednosti kulture građenja koje promovira ta europska inicijativa, istaknuo kako konzervatori čine važnu sastavnicu svakog zahvata u prostoru, prepoznaju i valoriziraju vrijednosti kulturne baštine ali i upravljaju „prihvatljivim promjenama“ na baštini. Osvrnuo se pri tome i na klimatske promjene i mjere energetske učinkovitosti, a posebno je istaknuo nove spoznaje koje se temelju na iskustvu intervencija sanacije nakon potresa koje su ponovo u fokus struke stavile potrebu promišljanja grada kao živog prostora.
Galerija fotografija>>>
