U četvrtak, 3. veljače, u Zagrebu je preminula muzejska savjetnica Renata Gotthardi Škiljan, dugogodišnja upraviteljica Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
vrijeme: 03.02.2011.
mjesto: Zagreb
Renata Gothardi Škiljan rođena je u Zagrebu 1924. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju i povijest kultura 1952. godine.
Od 1948. godine radila je u JAZU, danas Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, na poslovima razvrstavanja muzejske građe. Kada je 1951. godine počeo s radom Kabinet grafike zaposlena je kao kustosica, a od 1957. godine kao voditeljica Valvazorove zbirke Nadbiskupije zagrebačke. Poslove upraviteljice Kabineta grafike obavljala je 25 godina, od 1964. do umirovljenja 1989. godine.
Renata Gotthardi Škiljan zaslužna je muzejska djelatnica koja je predano i profesionalno obavljala muzejske poslove u Kabinetu grafike. Uvela je standarde obrade papirne građe po uzorima na bečku Albertinu i druge ugledne europske muzejske zbirke, koje i danas u velikoj mjeri primjenjuju njezine nasljednice. Organizirala je 97 izložaba.
Pokrenula je Zagrebačku izložbu jugoslavenskog crteža i organizirala 11 njezinih izdanja, a nastavila je i organiziranje Zagrebačkih izložbi jugoslavenske grafike do 15. izdanja. Organizirajući bijenale crteža i grafike (kako su se kolokvijalno zvale te važne manifestacije grafičke i crtačke umjetnosti) stekla je ugled organizatorice visokih strukovnih i umjetničkih kriterija, koje je prenosila na umjetnike, mlađe suradnike i ostale mlađe generacije povjesničara umjetnosti.
Posebice su važni njezini doprinosi istraživanju, obradi i prezentaciji Valvazorove zbirke Nadbiskupije zagrebačke koju je obradila kroz 8 izložaba i 4 znanstvena kataloga te dva znanstvena kataloga Bogišićeve zbirke u Cavtatu, dragocjena za sve istraživače stare građe.
Predanim radom i visoko stručnim kriterijima i pristupom muzejskoj građi upisala se među najzaslužnije hrvatske muzealce 20. stoljeća.
Za svoj rad odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Potkraj života donirala je obiteljsku knjižnicu Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i njezinim institucijama: Kabinetu grafike, Strossmayerovoj galeriji starih majstora, Arhivu za likovnu umjetnost, a najveći broj oko 5 000 svezaka Akademijinoj Knjižnici.