Kako bi se pobliže identificirali izazovi i odredili prioriteti i aktivnosti kojima će se pridonijeti stvaranju kvalitetnijeg prostora i arhitekture te doprinijeti unapređenju kvalitete života ljudi, Zavod za prostorni razvoj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine organizirao je Međunarodnu konferenciju o arhitektonskim politikama.
vrijeme: 07.12.2023. - 08.12.2023.
Među ostalim govornicima, očuvanje kulturno povijesnih cjelina u kontekstu održivog razvoja predstavio je ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Tomislav Petrinec. Naglasio je kako u
Sedamnaest globalnih ciljeva za održivi razvoj koje su Ujedinjeni narodi definirali za razdoblje do 2030. godine, arhitektura i prostorni razvoj svoje mjesto pronalaze u okviru cilja za postizanjem održivih gradova i zajednica te poduzimanjem hitnih akcija u borbi protiv klimatskih promjena kao i za izgradnjom izdržljive infrastrukture, promoviranja uključive i održive industrijalizacije te poticanja inovativnosti. Dodao je kako je zaštita graditeljske baštine disciplina čiji se dionici u svakodnevnom radu bave upravljanjem globalnim i lokalnim rizicima koji predstavljaju različite ugroze i prijetnje za očuvanje graditeljske baštine te kontinuiranim upravljanjem prihvatljivim promjenama u prostoru na način da unaprjeđenje stanja pojedinačnih zgrada i korištenja prostora ne narušava prepoznate i zaštićene vrijednosti graditeljske baštine.
Polazeći od činjenice da je graditeljska baština neponovljivi i nenadoknadivi resurs u prostoru, ravnatelj Uprave Petrinec istaknuo je kako je pri obnovi graditeljske baštine naglasak na načelu
Build Back Better čija se primjena, osim očuvanja utvrđenih vrijednosti, ostvaruje i postizanjem protupotresne otpornosti te energetske učinkovitosti zgrada. Izlaganje ravnatelja Uprave Petrinca obuhvatilo je i kratak osvrt na postupanja konzervatorske službe u kontekstu izvanrednih okolnosti na primjeru Petrinje. Iznio je i glavne ciljeve prijedloga novoga
Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim se među ostalim osigurava transparentnost postupanja, bolje upravljanje kulturnim dobrima i ujednačavanje postupanja u poslovima zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Predstavljeni su i ciljevi te metodologija reformske investicije izrade nove generacije konzervatorskih podloga zaštićenih kulturno povijesnih cjelina, koju Ministarstvo kulture i medija provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Na konferenciji uvodnim govorom obratili su se potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac, državna tajnica Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš i ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Bojan Linardić. Konferencija je namijenjena kreatorima politika, urbanistima, arhitektima i krajobraznim arhitektima, te svim zainteresiranim stručnjacima, a bilo je riječi i o iskustvima drugih država (Francuska, Slovenija, Španjolska i Švicarska) te o najvažnijim programima i inicijativama Europske unije poput
Urbana agenda za EU,
Novi europski Bauhaus i
OBZOR.
Ministarstvo kulture i medija
