U benediktinskoj opatiji Pannonhalma u Mađarskoj u tijeku su dvije zanimljive izložbe: 'Ikone i relikvije – štovanje slika između Istoka i Zapada' (do studenog 2014) te 'Slika i kršćanstvo – vizualni mediji u srednjem vijeku' (do 30. rujna 2014.), na kojima su, među ostalim, predstavljeni i relikvijari iz Zadra.
mjesto: Mađarska
Obje su izložbe posvećene pitanju i problemima štovanja slika, kultu i vizualnim medijima u srednjovjekovnoj Europi. Predstavljeni su zanimljivi izlošci iz 17 institucija iz nekoliko zemalja, među kojima treba posebno izdvojiti relikvijar Svetog Kolomana iz Melka, relikvijare svetih Magdalene i Ivana Krstitelja iz Zadra, mozaik iz Torcella iz 12. stoljeća, fragmente fresaka, vitraja, mozaika i bjelokosti iz nekoliko mađarskih zbirki.
Izložba je popraćena katalogom na engleskom jeziku, a voditelj je cijeloga projekta dr. sc. Peter Bokody.
Izložba uspoređuje način štovanja ikona u grčko ortodoksnom kršćanstvu sa štovanjem relikvija u latinskom kršćanstvu u srednjem vijeku. Kroz devet pažljivo odabranih eksponata izloženih u suterenu drevne knjižnice benediktinskog samostana predstavlja se širok spektar odnosa prema ikonama i relikvijama te se ti odnosi smještaju u povijesni kontekst. Kustos izložbe je Péter Bokody, mađarski povjesničar umjetnosti, koji predaje na School of Humanities and Performing Arts Sveučilišta Plymouth u Velikoj Britaniji. On je uspio prikupiti vrijedne izloške iz nekoliko mađarskih muzeja, benediktinskog samostana Melk u Austriji, a tri su ključna predmeta stigla iz Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. Izložba ostaje otvorena do 11. studenog, dana Sv. Martina, kojemu je posvećena nadopatija u Pannonhalmi, osnovana 996. godine. Izložbu je otvorio prof.dr. Gábor Klaniczay, Šef Katedre za Srednji vijek Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti.
Prema Bokodyju, izložba 'Ikone i relikvije – štovanje slika između Istoka i Zapada' ne samo da povezuje staru i nove galerije opatije, već kapitalizira prednosti dvostrukog muzejskog prostora na općoj razini problema pristupanja štovanju slika u srednjem vijeku iz dva kuta. Izložba predstavlja isprepletenu povijest štovanja slika na Istoku i Zapadu kroz usporedbu kulta slika i kulta relikvija, zajedno s genezom slikanog panela.
Izložba 'Slika i kršćanstvo' fokusirana je na isti razvoj iz perspektive vizualnih medija u srednjem vijeku, pri čemu se širenje slikanog panela na Zapadu interpretira u kontekstu mozaika, vitraja, murala i iluminacija. Točka presijecanja je latinska pljačka Carigrada 1204. godine, obzirom da su nakon toga i intenzivirani oblici štovanja slika i vizualni mediji slikanog panela postali centralni u zapadnom Kršćanstvu. O tom smislu pljačka Bizanta uspostavila je novi smjer povijesti slika u latinskom Kršćanstvu, a njene se posljedice mogu uočiti čak i u pojavi modernog slikarstva.
Obje izložbe pružaju izvrsnu priliku posjetiteljima za promišljanje oblika i medija štovanja slika iz komparativne perspektive, koja pruža jedinstveno vizualno bogatstvo srednjovjekovnog Kršćanstva. Izložbe ujedno pokazuju načine kako je srednjevjekovno Kršćanstvo oblikovalo moderne i suvremene stavove o slikama. Od iznimne je važnosti da se izložbe koje prezentiraju vizualnu kulturu ovog razdoblja održavaju upravo u benediktinskoj opatiji Pannonhalma u Mađarskoj jer ambijent ukazuje na kontinuitet i promjenu koji tvore naš odnos prema srednjem vijeku.
Izložbe prati dokumentarna fotografija Dénesa Nagyja: u Vézelayju (Burgundija, Francuska) gdje se nalaze relikvije Marije Magdalene, te Sucevita (Bukovaina, Rumunjska) koja je poznata po freskama na vanjskoj fasadi crkve.
