Retrospektivna izložba Josipa Vanište u Dubrovniku

Autor izložbe je povjesničar umjetnosti Zdenko Tonković koji je napisao tri monografije o Josipu Vaništi (vlastita Vaniština naklada 1983.,  Naprijed 1993., Kratis 2004.), sudjelovao u pripremanju Vaništine knjige crteža (Sveučilišna naklada Liber, 1979.; prva Vaniština knjiga), napisao brojne predgovore i članke o Vaništinom radu, te se u konačnici s autorom prisno družio kroz dugo vremensko razdoblje. Kustosica izložbe je Ivona Šimunović koja je ujedno i autorica postava izložbe.

Ova velika retrospektivna izložba u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik prvo je samostalno predstavljanje ovog važnog umjetnika u Dubrovniku. Na izložbi će biti predstavljeno umjetnikovo cjeloživotno stvaralaštvo, a bit će izloženo gotovo 180 djela, a osim djela iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik, djela su posuđena od Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Galerije umjetnina Split, Muzeja grada Karlovca, Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, Muzeja grada Rovinja, Galerije umjetnina Slavonski Brod, Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Zagreb, Zaklade Josip Vaništa, Kolekcije Vugrinec Varaždin, Kolekcije Anišić, Kolekcije Krajačić te brojnih privatnih posuditelja. Također, na izložbi će biti predstavljena i dosad nikad izlagana izvorna arhivska dokumentacijska građa iz razdoblja Gorgone.

Josip Vaništa (1924. - 2018.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih umjetnika: slikar, umjetnik novih praksi, književnik, pedagog. O značaju Vanište za hrvatsku umjetnost govori i činjenica kako je njegovo djelo od početka ožujka postavljeno u stalnom postavu jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, MoMA-e u New Yorku i to u sklopu izložbe posvećenoj zagrebačkoj umjetničkoj sceni 60-ih godina prošlog stoljeća u suradnji MoMA-e i MSU Zagreba koja će trajati tri godine.
Vaništa se na kulturnoj sceni pojavio ranih pedesetih godina realizmom drugačijim od onog preferiranog, na izložbi sa Stančićem 1952. godine. Tonković u izložbenom katalogu između ostaloga, za Vaništu navodi: „Poznavatelj i intelektualac Vaništa stvara sa znanjem, dijeleći sudbinu umjetnika jedne kasne civilizacije. Otuda se provlači njegovim slikarstvom neka imanentna elegičnost - kako to zamjećuje Krleža, a mi prepoznajemo kao benignu i definitivnu metamorfozu melankolije, izdvajajući ga konstantno u suvremenom kontekstu i integrirajući u tijekovima velike povijesti umjetnosti kao povijesti duha. Nekada patetičnija i eksplicitnija usprkos hermetizmu prizora, prisutna i na njegovu putovanju krajnjom „gorgonskom“ pustoši, postala je mirna i rezignirana nostalgija jednog erudita i estete. Vaniština je umjetnost ona zrelih kultura, slikarstvo odlazaka, slutnji, čežnji, evazija, praznih ulica i krajolika, umornog i klonulog čovjeka, mrtve prirode svedene do samih elementarnih sadržaja.”
 
Izložba ostaje otvorena do 11. svibnja 2025.

---