Retrospektivna izložba 'Picelj i prijatelji' u MSU-u

Izložbom Picelj i prijatelji (19.9.-17.11.2024) predstavit će se sva lica Ivana Picelja - umjetnika, grafičara i dizajnera

Retrospektivnu izložbu Picelj i prijatelji uz 100-godišnjicu rođenja jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća Ivana Picelja (1924.-2011.) organiziraju  Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, a otvara se u četvrtak 19. rujna u 19:30 sati u MSU Zagreb. Autor izložbe je prof.dr.sc. Zvonko Maković, a ista će obuhvatiti sve segmente umjetnikovog djelovanja: od slikarstva i objekata do grafičkog dizajna plakata, opreme knjiga, kataloga i časopisa. Uz Piceljev svestrani opus, bit će izložena i djela njegovih prijatelja i suvremenika: Yaacova Agama, Getulia Alvianija, Hansa Arpa, Mihajla Arsovskog, Vojina Bakića, Vladimira Bonačića, Carlosa Cruz-Dieza, Ive  Kaline, Julija Knifera, Almira Mavigniera, Francoisa Morelleta, Vladimira Kristla, Božidara Rašice, Jesúsa Rafaela Sota, Aleksandra Srneca i Victora Vasarelyja. Izložba će javnosti predstaviti i velik broj Piceljevih djela iz muzejskih fundusa i privatnih kolekcija, koja dugi niz desetljeća nisu bila javno izlagana.

Ivan Picelj - umjetnik
Okosnicu opusa Ivana Picelja čini slikarstvo i izvedenice koje iz njega proizlaze, poput reljefa i objekata. Picelj je u apstraktni izraz ušao direktno, prva djela koja je predstavio 1951. i 1953. godine pripadaju preciznom konceptu geometrijske apstrakcije te su odmah prihvaćena kao prekretnička i povijesna. Upravo zbog radikalnosti izraza i nepostojanja bilo kakvih simboličkih, metaforičkih tragova, dio kritike i kulturne javnosti popratili su njegove i izložbe suvremenika poput primjerice Vladimira Kristla, Aleksandra Srneca i Božidara Rašice s negodovanjem. Isključivanje referenci na predmetni svijet i zalaganje za bezuvjetnu apstrakciju, relativiziranje značenja slikarstva i artikulirana svijest o potrebi povezivanja slikarstva s arhitekturom, skulpturom i tzv. primijenjenom umjetnošću su bitne inovacije koje su na svojoj prvoj izložbi zacrtala četvorica exatovaca. Među tom četvoricom Picelj je bio najradikalniji, a kako je djelovao i na području grafičkog oblikovanja, bio je i najprisutniji na sceni te smatran glavnim zagovornikom stajališta izrečenih u Manifestu Exata predočenoga javnosti 1951, istaknuo je autor izložbe prof.dr.sc. Zvonko Maković.

Ivan Picelj - grafičar
Vrsni istraživač svog umjetničkog izraza, Ivan Picelj je krajem 1950-ih godina otkrio novu tehniku koja je u potpunosti odgovarala njegovim programskim nastojanjima i autorskom prosedeu - svilotisak, te je 1957. izdao i svoju prvu grafičku mapu. Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, Picelj je postupno odustao od klasične slike i sve se više posvetio izradi reljefa-objekata, dizajnu i grafici koja postaje njegov medij i manifest nove umjetnosti. Urednica umjetnikove monografije, dr.sc. Snježana Pintarić ističe kako Piceljevo okretanje grafici nije bilo slučajno, naime u tradiciji avangardne umjetnosti i bauhausovskih načela kojima se Picelj vodio sa željom da umjetnost služi najširim slojevima, upravo je grafika  omogućavala prodor umjetničkog djela u široku javnost. Drugi postulat primjenjiv na grafički medij, također u tradiciji avangarde, kojeg je Picelj slijedio u ovom razdoblju, jest načelo timskog rada kojem je Picelj bio sklon kao malo koji drugi umjetnik. Njegove grafičke mape pažljivo su opremljene i tiskane u najužoj suradnji s poznatim izdavačima i tiskarama. Surađivao je s vrhunskim umjetnicima i kritičarima, piscima predgovora - Radoslavom Putarom, Annie Le Brun, Gillom Dorflesom, Abraham A. Molesom, čiji su tekstovi pratili njegove izdavačke projekte.

Ivan Picelj - dizajner
Tijekom čitavog stvaralačkoga vijeka Ivan Picelj je bio iznimno aktivan kao dizajner. Za prvu izložbu slikara Grupe Exat-51 održanu 1953. godine, na kojoj su izlagali Vladimir Kristl, Ivan Picelj, Božidar Rašica i Aleksandar Srnec te za izložbu Salon 54 održanu 1954. godine u Rijeci, Picelj je radio plakate koje je krasilo potpuno novo i autentično oblikovanje. Dizajnersko djelovanje je nastavio radom za Galeriju suvremene umjetnosti, budući MSU, Muzej za umjetnost i obrt te Muzejski prostor (buduća Galerija Klovićevi dvori), a njegovi visoko postavljeni standardi su podigli i kvalitetu hrvatskog dizajna uopće. Plakati su bili najrasprostranjeniji u dizajnerskom opusu Ivana Picelja, no oblikovao je i knjige, časopise i kataloge što njegov grafički opus čini fascinantnim ne samo u  vrijednosnom, nego i u kvantitativnom smislu, istaknuo je prof.dr.sc. Zvonko Maković, dodavši kako su neki od plakata koje je on dizajnirao postali antologijskim primjerima suvremenog dizajna ne samo u nas, nego i u svijetu.

Sve informacije o izložbi Picelj i prijatelji pratite na stranici piceljiprijatelji.hdlu.hr.

Retrospektivu Picelj i prijatelji financijski podupiru: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba, Program Europske Unije Kreativna Europa, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.