'SADiti JE BITNO' je umjetnička instalacija Lucije Žuti koja će od 19. do 24. 5. biti postavljena na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu u okviru programa proslave 100. godišnjice rođenja Josepha Beuysa, jednog od najutjecajnijih i najkontroverznijih umjetnika 20. stoljeća.
vrijeme: 19.05.2021.
Ova
instalacija nastaje u produkciji udruge Domino, a u sklopu projekta Vizualna konstrukcija političkog: 100 Beuysa koji su zajednički osmislili Goethe-institut Kroatien i Subversive Festival.
Predstavljanje instalacije za zainteresiranu javnost i medije održat će se u srijedu, 19. 5. u 12 h uz prisustvo autorice i organizatora projekta.
Instalacija se referira na Beuysov happening koji je započeo 1982. na documenti 7 pod nazivom „7000 hrastova - gradsko pošumljavanje umjesto gradske uprave” (7000 Eichen - Stadtverwaldung statt Stadtverwaltung). Riječ je o jednoj od najpoznatijih akcija Josepha Beuysa, koji je uz pomoć građana Kassela posadio 7000 hrastova i stvorio, kako ju je nazvao, socijalnu skulpturu. Njegova akcija sadnje 7000 hrastova nam ostaje kao primjer javne intervencije u kojoj su građani vlastitim ekološkim djelovanjem uključeni u proces stvaranja društveno angažirane umjetnosti.
Lucija Žuti postavlja sedam hrastovih trupaca oko HDLU-a, a na svakom se nalaze dva natpisa. Jedan natpis je “SADiti JE BITNO”, a drugi natpis se sastoji od izmijenjene verzije logotipa Hrvatskih šuma kraj kojeg piše „Dolje s Medvednicom! Želimo nesmetan pogled na Alpe!“ Umjetnica parafrazira slogan studentske pobune protiv svojedobne vrlo skupe obnove zgrade opere u Zürichu, a koji je glasio: „Dolje s Alpama! Nesmetan pogled na Sredozemlje!”. Preuzimajući ovaj ciničan slogan i ubacujući u njega dijelove Hrvatske na kojima se trenutno odvija velika sječa šuma, Lucija Žuti osvještava da masovna sječa (Hrvatskih) šuma Medvednice, Bilogore, Velebita mijenja njihov identitet te se pita hoćemo li rušenjem izgubiti svoje prirodne vrijednosti i imati ogoljen i nesmetan pogled na Alpe, Karpate ili Sredozemlje.
Hrvatska ima relativno malu količinu šuma u privatnom posjedu, zbog čega se Hrvatske šume ističu kao jedan od glavnih aktera u njihovu očuvanju. Međutim, ovu državnu tvrtku mnogi prozivaju za neodgovorno gospodarenje, uz implikacije da bi neki njihovi potezi mogli rezultirati devaluacijom ovog prirodnog resursa te posljedično, deforestacijom. Činjenica ostaje da lanac sustavnih odluka može ugroziti opstojanje šuma, a time i bioraznolikost vrijednih staništa i stabilnost ekosustava.
Instalacija se postavlja u razdoblju između dvaju izbornih krugova. Građani Zagreba su upravo na Trgu žrtava fašizma pokazali da mare za nekolicinu magnolija koju je vlast htjela prešutno ukloniti ne razumijevajući da simbolika posječene magnolije postaje točka građanskog okupljanja. Tako i ovi trupci, polegnuti na lokaciji mnogih prosvjeda i ekološki angažiranog građanskog otpora, prizivaju svojom simbolikom tisuće trupaca koji su posječeni diljem Hrvatske.
Kako bi potakli širu diskusiju i pružali svima mogućnost da izraze svoje stajalište, projekt će se zaključiti u ponedjeljak 24. 5. u 18 h u Dokukinu KIC okruglim stolom na temu gospodarenja šumama i mogućnostima direktnog građanskog aktiviranja, što uključuje i umjetničke akcije. Na okrugli stol koji će moderirati iskusni televizijski voditelj Mladen Iličković (EKO zona /HRT) pozvani su predstavnici Hrvatskih šuma, Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Državni inspektorat, Udruga VIDRA te umjetnici koji provode zelene artivističke prakse.
Projekt je podržala Požgaj Grupa donacijom drvnog materijala. Realizaciju instalacije podržao je i europski projekt ACT: Art, Climate, Transition koji kroz produkcije, edukacije, angažirane umjetničke radove i razmjenu s lokalnom zajednicom kreativno propituje odnos ljudi s njihovim prirodnim i društvenim okruženjem.
Lucija Žuti rođena je 1994. u Varaždinu. Godine 2014. upisala je Grafički odsjek na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Završila je 4. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Grafika s pohvalom cum laude, u klasi prof. Mirjane Vodopije te je 2018. godine upisala diplomski studij Grafika na ALU u istoj klasi. Do sada je imala dvije samostalne izložbe i jedan performans: 2017. Štitovi predrasuda, Lauba u prostoru Bistroa u Zagrebu, 2018. Podvlačimo crtu, Galerija VN, Zagreb i performans Križni put umjetnika. Sudjelovala je na više skupnih izložbi, radionica i likovnih kolonija. Dobitnica je nekoliko nagrada: 2017. druga nagrada za plakat FSK, 2018. dobitnica 14. Erste stipendije, 2018. Rektorova nagrada za „veliki“ timski znanstveni i umjetnički rad, projekt Skica.
