Sastanak s knjižarima u Ministarstvu kulture i medija za daljnje očuvanje i razvoj knjižarstva u Hrvatskoj

Na sastanku su prisustvovali predstavnici različitih oblika knjižarske djelatnosti - od antikvarijata i samostalnih knjižara, specijaliziranih dječjih knjižara i striparnica, do knjižara vezanih uz pojedine nakladničke kuće te predstavnika velikih knjižarskih lanaca.

Na sastanku su također bili predstavnici Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u čijem okviru djeluje posebna Grupacija knjižara. S knjižarima su razgovarali predstavnici Ministarstva kulture i medija: državni tajnik Krešimir Partl, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković te voditeljica Službe za knjigu i nakladništvo Mihaela Majcen Marinić.

Sastanak je organiziran kako bi se ponajprije okupilo i saslušalo predstavnike knjižarske struke iz cijele Hrvatske i porazgovaralo o njihovim problemima s kojima se susreću u svom radu te kako bi se prokomentirale postojeće mjere potpore knjižarskoj djelatnosti koje provodi Ministarstvo kulture i medija s ciljem njihova unaprjeđenja, ali i povećanja vidljivosti mjera i cjelokupne knjižarske djelatnosti, odnosno uključivanja i privlačenja većeg broja kupaca, ali i korisnika mjera podrške.

Predstavnici Ministarstva istaknuli su svjesnost o važnosti postojanja knjižara, naročito u manjim mjestima u kojima je, s druge strane, broj čitateljske publike puno manji tako da je i komercijalni opstanak knjižara, pogotovo onih samostalnih, puno teži nego u većim gradovima. Istaknuta je i nužnost umrežavanja i povezivanja knjižara kako s drugim prostorima kulture tako i s drugim umjetničkim granama poput vizualnih umjetnosti, glazbe i kazališta, jer uglavnom je riječ o zajedničkoj publici.

Za svibanj ove godine planira se ponovno otvaranje javnog poziva za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama, što uključuje i knjižarsku djelatnost. Kao i ranijih godina planirano je da se sredstva osigurana putem tog programa mogu namjenski utrošiti na zapošljavanje, na promidžbu te na opremanje prostora i nabavu nove opreme uključujući onu informatičku, što su posebno predstavnici antikvarijata istaknuli kao nužnost s obzirom na to da se velik dio prometa antikvarijata vrši putem web-prodaje. Državni tajnik Partl također je najavio da bi dotad rezultati o dodjeli europskih sredstava za kulturne i kreativne industrije putem NPOO-a trebali biti objavljeni kako se prilikom prijavljivanja i odobravanja sredstava Ministarstva ne bi ušlo u koliziju vezano uz državne potpore i potpore male vrijednosti.

Neki od sudionika sastanka (Giardini 2 iz Pule, Fraktura i Pričozemska iz Zagreba, Knjiguljica iz Karlovca…) istaknuli su važnost održavanja programa kojima se privlači publika pa tako i kupci. Programske aktivnosti važno je i tempirati i održavati s ne prevelikom dinamikom jer je publika ograničena i vremenom i brojnošću tako da se može dogoditi da neki programi ostanu bez posjetitelja. Spomenuli su da je važno da im za takve aktivnosti Ministarstvo osigurava sredstva putem programa potpore književnim programima u knjižarama u okviru financiranja javnih potreba u kulturi.

Predstavnici knjižara Rockmark i Artmen naglasili su važnost promidžbe, naročito na društvenim mrežama, kako bi ciljana, ponajprije mlađa publika došla do pravovremene informacije o programima te ponudi knjiga i novitetima. Predstavnici knjižare Nova i Zuzi također su istaknuli da su im Nagrade za najbolje knjižare koje dodjeljuje Ministarstvo od 2021. godine dosta podignule vidljivost te tako pridonijele povećanju broja novih kupaca koji su došli u knjižaru.

Od problema s kojima se susreću u svojem radu predstavnici knjižara istaknuli su sljedeće:
 

• nedostatak djelatnika, odnosno odgovarajuće radne snage zbog nepostojanja kvalitetnog strukovnog obrazovanja za knjižarstvo, makar i na razini pučkih učilišta i obrazovanja odraslih ili stručnih radionica i tečajeva. Knjižarstvo je s jedne strane zanat i komercijalna, trgovačka djelatnost, a s druge strane postoje velike specifičnosti, naročito ako je riječ o antikvarijatima. Kao problem javlja se i činjenica da se za rad u knjižarama javljaju visokoobrazovane osobe, ali one brzo odlaze jer su u knjižarama uglavnom primanja manja od očekivanih bilo da je riječ o samostalnim knjižarama, antikvarijatima ili knjižarskim lancima;
• najam prostora u kojima se nalaze knjižare ovisi o vlasniku, često lokalnoj upravi - gradovima i državnoj upravi, i najčešće se naplaćuje isto kao i za obavljanje visokokomercijalne djelatnosti. Državni je tajnik istaknuo da se to pitanje treba riješiti sustavno i na razini države i na razini jedinica lokalne uprave i samouprave te da će ga nastojati pokrenuti na višim razinama. Knjižari su također istaknuli problem dodjele javnih prostora koja se obavlja licitiranjem, čime knjižare ne mogu biti konkurentne, što usporava mogućnosti za otvaranje novih knjižara;
• iako je većina predstavnika knjižara naglasila postojanje kolegijalne atmosfere i među knjižarima i u suradnji s nakladnicima, spomenuli su se i primjeri nelojalnosti, odnosno međusobnog nerazumijevanja na tržištu.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Slavko Kozina rekao je da je i ta udruga svjesna tih problema te će planiranim aktivnostima za ovu godinu nastojati pomoći u njihovom rješavanju:
 

• donošenjem etičkog kodeksa za rad nakladnika i knjižara čiju bi provedbu vršilo i kontroliralo posebno formirano etičko povjerenstvo s ciljem ukidanja nepoštenih poslovnih praksi u nakladništvu i knjižarstvu, odnosno kako bi se doprinijelo samoregulaciji cijele knjižne branše;
• aktualiziranjem Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige koji datira iz 2007. godine i njegovim usklađivanjem sa suvremenim zbivanjima i ulogama u knjižnom lancu u Hrvatskoj.

Državni tajnik Partl najavio je uvođenje kulturnih iskaznica za mlade prilikom navršavanja 18 godina kojima bi se, po uzoru na europske prakse, osigurala sredstva za kulturnu potrošnju te tako potaknulo mlade da, uz posjete kazalištima, izložbama, koncertima i umjetničkim radionicama, počnu ili intenziviraju kupnju knjiga u knjižarama. Prema postojećim pokazateljima u europskim zemljama ta je mjera polučila velik uspjeh u većem broju prodanih knjiga u knjižarama, ali i većom posjećenošću u drugim kulturnim djelatnostima. Također je potvrdio najave donošenja novog zakona kojim bi se osnovao Hrvatski centar za knjigu i čitanje kao zasebna institucija koja bi doprinijela daljnjem razvoju knjižnog lanca u Hrvatskoj i boljoj vidljivosti hrvatske književnosti u međunarodnim okvirima.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj atmosferi s uvjerenjem da će nastavak ovakvih razgovora rezultirati većom međusobnom suradnjom i razumijevanjem te da će mjere Ministarstva kulture i medija - nagrade najboljim knjižarama, zatim potpore poduzetništvu u kulturnim i kreativnim industrijama (oba se poziva otvaraju u svibnju) i potpore književnim programima u knjižarama (poziv za financiranje javnih potreba u kulturi otvara se u rujnu) te financiranje programa razvoja publike (otvara se u studenom) - pridonijeti daljnjem očuvanju i razvoju knjižarske mreže u Hrvatskoj. Predstavnici Ministarstva također će uložiti napore kako bi s kolegama iz drugih tijela javne uprave podijelili pitanja i probleme s kojima se knjižari susreću te tako doprinijeli njihovom rješavanju.
 
Galerija fotografija>>>