Sedmi hrvatski biennale ilustracije

Autorice  izložbe: Koraljka Jurčec Kos i Danijela Marković
Kustosica izložbe: Valentina Galović

Grad u ilustraciji

Hrvatski biennale ilustracije, međunarodna manifestacija posvećena suvremenoj ilustraciji koja se u Galeriji Klovićevi dvori održava od 2006. godine ove se godine održava po sedmi put. Iako smo brojem realiziranih izložbi još daleko od Italije i Slovačke čije se međunarodne izložbe ilustracija (na Sajmu dječje knjige u Bologni i Biennalu ilustracija u Bratislavi, BIB) održavaju od 1967. godine, pa čak kaskamo i za susjednim zemljama poput Slovenije i Srbije koje duže od nas priređuju izložbene manifestacije posvećene ilustraciji, sretni smo što je Hrvatski biennale ilustracije došao do svog sedmog izdanja, te je kao takav prihvaćen na pozornici svjetskih ilustratorskih izložbi. To potvrđuje broj zemalja iz kojih pristižu prijave te količina prijavljenih autora. Tim više što njihova pojava na hrvatskom biennalu nije odavno rezultat izbora njihovih nacionalnih selekcija, već stvar njihove vlastite odluke da se samostalno prijave, ne znajući pri tom hoće li biti uvršteni u izložbu ili ne. 

Kao i svih dosadašnjih godina na natječaj je pristigao respektabilan broj prijava hrvatskih i inozemnih, afirmiranih i anonimnih ilustratora. Dodatna je vrijednost našega biennala što omogućuje mladim i neafirmiranim umjetnicima slanje neobjavljenih radova te se tako formira uvijek svjež i nov izbor kojemu kredibilitet daju ustaljena i provjerena imena ilustratora stasalih na našoj ilustratorskoj sceni. Za razliku od vremena kada se ilustracija kao samostalna likovna disciplina tek formirala, u doba kada nije postajalo ni mjesto na kojemu bi se ona akademski izučavala i kada su se i oni koji su se njome bavili to činili usputno i sa strane, danas je sve više umjetnika koji se izjašnjavaju upravo kao ilustratori, a da pri tom ne izazivaju podsmijeh svojih kolega srodnih disciplina i usmjerenja. Tome u prilog govori i samostalna izložba Zdenka Bašića, posljednjeg dobitnika Velike nagrade Hrvatskog biennala ilustracije ostvarena krajem prošle 2017. i početkom ove godine u podrumu Galerije. Održana u vrijeme adventa doživjela je velik uspjeh i nadprosječan odaziv publike. Pomoću njegovih autorskih knjiga i slikovnica, trodimenzionalnih lutaka, digitalnih ilustracija, scenografija i igrano-dokumentarnih filmova Zdenkovi fantastični likovi ispunili su prostor podruma i prenijeli nas u neki drugi izmaštani svijet. Taj, njemu tako svojstven Gesammtkunstwerk, u kojem spaja sve umjetničke, a nadasve likovne pristupe dao je te 2016. godine najbolji odgovor na zadanu temu preispitivanja odnosa ilustracije i animacije.

Ove godine zabilježene su prijave ilustratora iz Australije, Bugarske, Češke, Irana, Italije, Slovenije i Srbije čiji su radovi dali individualne odgovore na grad kao zadanu temu. U tom tematskom, sadržajnom smislu zanimljivo je pratiti na koje su sve načine - metaforične i doslovne - autori shvatili zadanu temu, ograničenja koja donosi ili sugestije i ideje koje ih inspiriraju u njihovom stvaralačkom činu. U većem dijelu izabranih radova primjećuje se kako su autori temi pristupili u doslovnom smislu oslanjajući se pritom u njenoj obradi na svakodnevicu i rutinu gradske vreve – našli su se na tim ilustracijama susjedi, sudari, automobili, bicikli, tramvaji i motori, stambena naselja, neboderi, blokovi, kuće i dvorišta, ulice pune zaposlenih gradskih djevojaka, smetlara i poštara, ali i kavane i parkovi puni ptica, miševa i insekata. Posebno su razveselili pojmovi poznati iz kolokvijalnog zagrebačkog uličnog žargona poput cipelcuga i cajtnota, kao i nezaobilazno mjesto svakog velikoga grada – plac (tržnica) koji je pred našim očima u tren oživio s vjernim prikazima kumica koje nude domaći sir i vrhnje, voće i povrće. Izabirući radove prodefilirali smo stvarnim gradovima poput Ljubljane, Belfasta, Praga, Chicaga, Bologne, Kopenhagena, onim izmišljenima (Grad Anđela / City of Angel, Mravlji grad) te ponekim distopijskim. Drugi dio izabranih radova odnosi se na metaforični pristup temi gdje samo jedan prikazani motiv upućuje i aludira, ali ne nužno, da se radi o nečem gradskom. Osim njih mnogo je radova koji su imali književni, literarni predložak. Među njima nalazimo reference na književna djela iz različitih književnih žanrova od onih iz usmenih narodnih pripovjedaka kao što su Šeherezadine priče iz 1001 noći ili biblijske Noine arke preko klasične literature poput romana Franza Kafke do zanastveno-fantastičnih romana Vremenski stroj i Rat svjetova H. G. Wellsa. U tehničkom smislu radovi koje smo ocijenjivali raznovrsnih su formata i tehnika. Među formatima, koji više nisu zadani na male mjere te i na taj način daju slobodu autorima našli su se oni najmanji od tek nekoliko centimetara do većih A3 i B1 formata, a neki su pristigli potpuno opremljeni. Tehnike također raznolike – od uobičajenih akrila, kolaža, pastela, bojica, olovaka, vodenih boja, tempera, tuša, krede, grafika, najzastupljenijih kombiniranih tehnika i digitalnih obrada do nešto posebnijih kao što je vez vunom na lanenom platnu. Ipak nekim je već provjerenim i afirmiranim imenima ove godine tema grada nažalost promakla.

Posebnu dionicu ove godine čine radovi čeških autora – studenata s Fakulteta dizajna i umjetnosti Ladislava Sutnara čije su se ilustracije i razina tehničke vještine kao cjelina istakli. Najviše se to primijetilo u odnosu na pristigle radove naših studenata. Osim toga ovogodišnji je biennale obilježen i suradnjom s nakladničkom kućom Fraktura iz Zaprešića te će tako jedan dio izložbe biti posvećen radovima hrvatskih ilustratora nastalima po narudžbi za naslovnice knjiga ili kao dio knjižne ilustracije romana domaćih i stranih književnika, a čiji je zajednički nazivnik opet grad. Upravo suradnja s nakladnicima, koji su jedni od glavnih naručitelja ilustracije i nas krajnjih korisnika, struke koja priređuje izložbe i publike koja dolazi na njih ili čita likovno opremljene knjige otvara pitanje gdje se ilustracija i ilustratori nalaze danas na stvarnom tržištu rada, koliko su (ne)potrebni i kakva im je budućnost. Na neka od tih pitanja možda dobijemo odgovore na tribini planiranoj unutar popratnog programa izložbe pod nazivom Ilustracija u tranziciji. 

Na samom kraju ostaje još otvoreno pitanje ovogodišnjeg dobitnika Grand prixa čije ćemo ime doznati na otvorenju izložbe. / Danijela Marković
 
Opširnije