Strojno prevođenje novi je izazov u prevođenju i održavanju nastave, poručili su govornici na okruglome stolu 'Prevodi i uči dok si živ' o cjeloživotnom obrazovanju prevodilaca u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca u ponedjeljak, 5. lipnja, u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.
vrijeme: 05.06.2023. -
mjesto: Zagreb
Dok je negdje moguće upisati studij prevoditeljstva na diplomskoj i poslijediplomskoj razini, drugdje na filološkim studijima nije ustrojen ni prevodilački smjer, a književno je prevođenje slabo zastupljeno. S druge pak strane, skokoviti razvoj i široka dostupnost umjetne inteligencije tjeraju nas da ukupnu obrazovnu paradigmu, kao i budućnost prevođenja promislimo iznova, poručili su organizatori.
Prevoditeljica s njemačkoga i švedskoga jezika Sandra Ljubas istaknula je da u procesu strojnoga prevođenja čovjek, odnosno prevoditelj, i dalje ima glavnu ulogu. "Strojno je prevođenje alat, kao i neuralna mreža, i nije spremno za kreativne tekstove", poručila je, dodavši da se po pitanju kvalitete strojnih prijevoda ističe engleski jezik te da drugi jezici nisu na toj razini.
"Najveća količina istraživanja kvalitete su s engleskoga jezika, svi drugi imaju premalo podataka, kao na primjer hrvatski, zbog toga što nedostaje jezičnih resursa. Također, najgori su prijevodi između nesrodnih jezika", istaknula je i poručila da se "ne protivi razvoju sustava" te da ga je bitno demistificirati.
Moderatorica okrugloga stola Anda Bukvić Pažin istaknula je da se treba zaštititi od neznanja i informirati o umjetnoj inteligenciji. "Potrebno je informirati se o AI-ju i biti svjesni ideje da bi naši prijevodi mogli postati hrana za njega".
Izvanredni profesor na Odjelu za anglistiku Sveučilišta u Zadru Tomislav Kuzmanović kazao je da bi književni prijevod "mogao postati zasebni žanr" koji po predlošku, već postojećem prijevodu, stvara nova djela.
Umjetne inteligencija poremetila je tradicionalnu nastavu, smatra srednjoškolski profesor i prevoditelj s njemačkoga jezika Dalibor Joler. "Gotovo je nemoguće zadati zadaću. Sastavi koje dobivamo od učenika ne sadrže njihove riječi", kazao je te dodao da su profesori obeshrabreni zadavati zadatke.
"Tehnologija je ubila nastavu, a djeca ne mogu odoljeti upotrebi umjetne inteligencije", smatra Joler.
Moderatorica Bukvić Pažin kazala je da su podučavanje i učenje "nerazdvojivi, dijaloški procesi".
Prevođenje godinama nije bilo zastupljeno u srednjoškolskome obrazovanju, upozorio je profesor Joler. "Prevođenje je premalo zastupljeno, smatra se zastarjelim. Dugo se inzistiralo na konverzaciji, nije bilo vježbi prevođenja te je bilo na zlom glasu zbog gramatičko-prijevodne metode."
Dodao je da je unazad par godina prevođenje našlo put nazad u kurikulum, ali pod drugim nazivom. "Klasično prevođenje vratilo se u škole pod nazivom 'posredovanje'", kazao je te istaknuo da su učenici zainteresirani za prevođenje i "motivirani uspoređivati prijevode".
Okrugli stol posvećen je cjeloživotnom obrazovanju prevodilaca u današnjem sve dinamičnijem i nesigurnijem tehnološkom okruženju, a održan je u sklopu otvorenja 17. godišnje izložbe prijevoda "Od izvornika do prijevoda".
Ovogodišnja izložba uključuje 37 prijevoda, najviše s engleskoga jezika, zatim s njemačkoga, francuskoga, nizozemskoga, švedskoga i drugih, te jedan prijevod s hrvatskoga na talijanski jezik.
Izložba prijevoda, koja ostaje otvorena do 26. lipnja, ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. (Hina)
