Tri autorice ravnopravne pobjednice natječaja 'Shadow Pandemic: Hidden Voices / Skriveni glasovi iz sjene pandemije'

Stručni žiri selektirao je pristigle tekstove pod šiframa u sastavu:  Vilma Štritof (SNG Maribor – Festival Borštnikovo srečanje) / Rok Andres (SNG Maribor – Festival Borštnikovo srečanjeing) / Biljana Srbljanović (BDP) / Tanja Šljivar (BDP) / Tomislav Zajec (ZKM) / Selma Spahić (ZKM) / Ivana Vuković (dramaturginja projekta).
 
Obrazloženje žirija:
 
Na javni poziv pristiglo je ukupno 69 dramskih tekstova, od čega jedan nije odgovarao propozicijama te ga žiri nije razmatrao. Važno je istaknuti da je javni poziv bio isključivo za autorice. Veliki broj pristiglih tekstova pokazatelj je istovremeno važnosti tražene teme tekstova kao i oskudnim brojem javnih poziva za izvedbene tekstove na razini regije.
 
Tema nasilja nad ženama (bez obzira na specifični okvir pandemije) nezahvalna je s jedne strane zbog lakoće upadanja u stereotipe i doslovnosti, vrlo kompleksnog zahtjeva da se prikaže pozicija žrtve, a da ona ne bude pasivna i eksploatirana, da se prikaže pozicija zlostavljača, a da ne bude banalizirana, a s druge strane da tekst izmakne, često ograničavajućem, pridjevu “ženskog”. S tim na umu, želimo zahvaliti svim autoricama koje su se suočile s navedenom zahtjevima u ograničenom vremenskom roku i prijavile svoje tekstove smještene u različite svjetove, od hiperrealističnih svakodnevica, poetski izmaštanih prostora, preko manifestnih do znanstveno fantastičnih. Bez obzira na to što nisu izabrani na ovom javnom pozivu, nadamo se da ćemo pročitane naslove gledati na repertoarima kazališta, pozorišta i gledališća.
 
Kristina Kegljen  - POD SUKNJOM
Donoseći priču o majci i kćeri u kontinentalnom ruralnom prostoru, autorica stvara poetičan svijet ženske emancipacije, ali ironično izolirane, u stalnoj atmosferi noćne more koja protagonistkinjama može i odmoći i pomoći. Autorica postupkom varijacija istoga, čitatelja dezorijentira, što dodatno potvrdi krajem u kojem tekst sam sebe hvata za rep, učinivši manje važnim gdje počinje, a gdje završava. Upravo ta zaigranost formom i pomaknuta perspektiva na zadanu temu, izdvojili su tekst autorice Kristine Kegljen.
 
Katja Gorečan – AKTIVISTKE
U nasilnoj neposrednosti, aktivistice precizno detektiraju i imenuju temeljna stanja i teškoće mlade generacije žena te propituju njihovu društvenu lokaciju. Tekst je oslobođen klasične dramske forme, au njemu Katja Gorečan uspostavlja isprepletenu trilogiju između Mlade spisateljice, Mlade dramatičarke i Mlade djevojke. U neodređenom prostoru svatko priča svoju priču, koja se može i podijeliti, ali ukorijenjena u društvu u kojem vladaju zakoni prekarijata, patrijarhata, zlostavljanja i nepoštenja. Protagonisti intimno prikazuju situacije u koje se nalaze mladi umjetnici, tako da se čitatelju doimaju posve bliskima, no autoru ne nedostaje ni cinizma ni disonantnog humora. Smještena tijekom i nakon pandemije dopušta joj da govori o društvu koje se naizgled mijenja, a koje je u stvarnosti samo tijekom krize razotkrilo svoje duboko ukorijenjene privrženosti. Bogatim jezikom Katja Gorečan ispisuje ovu kratku dramu kao temeljno djelo svoje generacije, bolje rečeno: konstitutivni sjaj mladih stvarateljica.
 
Tijana Grumić – SVET ZASLUŽUJE KRAJ SVETA
Tijana Grumić u tekstu ,,Svet zaslužuje kraj sveta’’ kreira pozorišnu, izvedbenu situaciju, dijegetički ,,svet’’ koji takođe dolazi sopstvenom kraju, kao i naš svet, kao i naša predapokaliptična, kasnokapitalistička realnost koju predstavlja i sa kojom je u dijalogu. Ekološka katastrofa, pandemija, i uvećanje profita su okolnosti u kojima se rađa, uz pomoć ljudi biva oplođeno, i zbog ljudi umire, jedno prase, koje govori sa scene, govori publici, ljudskim jezikom. To su okolnosti u kojima žive, u kojima su se razmnožavale (ili odbijale da to rade) i umirale i tri žene: majka, njena ćerka podstanarka, te gazdarica stana, koja povećava kiriju i time primorava podstanarku da se iseli. U komadu nema lakog, buržoaskog morala i pouke, niti ,,ispravne’’ pozicije s koje neka od junakinja govori: gazadarica je korona profiterka, ali njen otac je bio zlostavljač kog su pojele svinje (što je priča koju su i prasetu pričali za laku noć), podstanarka je veganka, ali njena majka, da bi preživela, radi u klanici/mesari, čijeg gazdu svinje takođe pojedu.
Didaskalije imaju specifičnu ulogu autoričinih komentara, ali i veze sa ekstradijegetičkom realnošću, koja zapravo to i nije - i sam proces pisanja je deo i tema ove priče, kao i problem (samo)eksploatacije na umetničkom tržištu, koji ima svoje paralele sa eksploatacijom resursa i bića s kojima delimo planetu. Na kraju, svinje su u sporoj osveti, sporijoj od kraja sveta, sporijoj od pisanja, pojele sve, pa i tekst ,,Svet zaslužuje kraj sveta’’.  
 
Rezultati najtječaja bit će objavljeni i na web stranici projekta Shadow Pandemic https://shadowpandemic.eu/javni-pozivi/ 
Prema propozicijama natječaja svaki od odabranih tekstova biti će honoriran u bruto iznosu od 4.400,00 €, uz napomenu da spomenuti iznos sadrži sve poreze i davanja.

Što dalje slijedi u projektu?
Odabrani tekstovi bit će prevedeni na engleski jezik, objavljeni u online obliku, a predstavu u formi omnibusa, režirat će redateljica Selma Spahić. Predstave će biti izvedene u Zagrebu, Beogradu i Mariboru