U Stobreču otkriveni najbolje sačuvani grčki bedemi na području Hrvatske

„Riječ je o impresivnim arheološkim nalazima, među ostalim grčkom bedemu dužine četrdesetak metara koji je na nekim dijelovima ima dubinu višu od tri metra“, istaknula je arheologinja Ugarković objasnivši da ga to čini iznimno monumentalnim nalazom, najbolje sačuvanim grčkim bedemom na području Hrvatske, jednakovrijednom drugim antičkim arheološkim nalazima u svijetu. Otkrila je da su tijekom istraživanja kojeg je vodila, prvi put istraženi ostaci drugih struktura unutar antičkog naselja Epetion koji potječu iz različitih razdoblja od prapovijesti, preko helenističkog i rimskog do kasnoantičkog, odnosno ranosrednjovjekovnog. S obzirom na to da je riječ o slojevitom lokalitetu, Marina Ugarković je naglasila kako su istraživanjem prvi put otkriveni materijalni nalazi koji govore u prilog da je naselje funkcioniralo daleko prije nego se to do sada mislilo, jer najraniji nalazi sežu u srednje brončano doba otprilike 3500 tisuća godina prije Krista.
 
Važnost lokaliteta, ministrici Obuljen Koržinek predstavili su i konzervatori-arheolozi Silva Kukoč i Ivica Pleština iz Konzervatorskog odjela u Splitu Ministarstva kulture i medija koji su proveli nadzor nad nalazištem. „Ovo je prostor koji je već ranije u našim registrima identificiran kao prostor gdje možemo očekivati pronalazak zanimljivih nalaza, zato se i provode arheološka istraživanja“, istaknula je u obraćanju medijima ministrica. Upravo zbog iznimne vrijednosti nalaza kojim su se identificirali različiti slojevi naselja, ministrica je najavila  daljnje istraživanje lokaliteta, te planiranje njegove buduće zaštite i prezentacije. „Već nekoliko mjeseci pratimo ovu temu, a kolege iz Uprave za zaštitu kulturne baštine u Zagrebu, kao i iz splitskog Konzervatorskog odjela i Arheološkog muzeja kontinuirano prate istraživanja, jer svi smatraju da je riječ o iznimno zanimljivom lokalitetu“, naglasila je ministrica i izrazila zadovoljstvo što je predstavnik investitora prisutan te u detaljnom istraživanju i prezentaciji ovog lokaliteta vidi interes ne samo za lokalnu, nego i širu zajednicu.
 
Ministrica je podsjetila da je u pripremi za drugo čitanje u Hrvatskom saboru novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kojim se unose i neka nova rješenja na koja su utjecali određeni primjeri iz prakse. „S obzirom na bogatstvo arheologije, izaći ćemo s nekim primjerom koji će omogućiti ex lege puno bolju zaštitu takvih iznimno vrijednih lokaliteta, posebno kad govorimo o užim područjima urbanih sredina“, istaknula je ministrica te zaključila kako je uvijek potrebno da se pomire interesi vlasnika i interes konzervatorske struke, u ovom slučaju arheologa, da se takvi lokaliteti zaštite.
 
Podsjećamo, o antičkom Epetiju znalo se do sada isključivo po povijesnim izvorima koji spominju Tragurij, Epetij i Salonu kao grčke emporije. Prva istraživanja proveli su arheolog Arheološkog muzeja u Splitu Mladen Nikolanci i dr.sc. Aleksandra Faber iz Instituta za Arheologiju u Zagrebu na sjevernoj obali Stobreča 1969. i 1973. godine kada je pronađen bedem grada. Godine 2012. dr.sc. Marina Ugarković iz Instituta za arheologiju istraživala je sondu na položaju helenističkog bedema.
 
Po zahtjevu investitora za mišljenjem o potrebi arheoloških istraživanjima u Stobreču Konzervatorski odjel u Splitu, početkom 2024. godine naložio je provedbu zaštitnih arheoloških istraživanja prije ishođenja posebnih uvjeta gradnje na minimalno 30% ukupne površine, a poglavito s ciljem utvrđivanja pravca pružanja i evidentiranja stanja očuvanosti grčkih bedema.
 
Istraživanja koje provodi Institut za arheologiju iz Zagreba, rezultirala su pronalaskom  megalitske građevine s dvostrukim vratima što ukazuje da se lokalitet pruža i sjeverno od bedema u smjeru morske obale što otvara dodatne hipoteze o prostiranju helenističkog grada.
 
Galerija fotografija>>>