Večer Beethovena u HNK Split

Na programu su Koncert za klavir i orkestar br. 4 u G-duru, op. 58 i Simfonija br. 7 u A-duru, op. 92 Ludwiga van Beethovena.

Ludwig van Beethoven (1770.-1827.), gigantska je skladateljska ličnost čiji je život, upravo kao i umjetnost, očitovanje individualnog slobodarskog duha. Gorostas na svim glazbenim područjima, djelujući na prijelomu dvaju stoljeća, Beethoven spaja dvije epohe, otvara vrata budućnosti i oživljuje prošlost. “Beethoven“, rekao je Albert Schweitzer, “to je povijest čitave glazbe“. Uz devet simfonija, koje su Beethovenova najizvođenija djela, značajno mjesto u njegovu opusu zauzimaju klavirski radovi. Četvrti koncert u G-duru, op. 58 dovršen je 1806. s posvetom nadvojvodi Rudolfu, a dvije godine kasnije, 22. prosinca 1808., prvi put je javno izveden u Beču na koncertu koji je sadržavao isključivo Beethovenova djela. S manje virtuoznih elemenata nego u prethodnim koncertima i s divnim dijalogom između klavira i orkestra u srednjem stavku, ovo Beethovenovo djelo za poznavatelje predstavlja vrhunac klavirskih koncerata. Prvi stavak (Allegro moderato) donosi neposredan nastup solista bez pratnje, što je novina u koncertantnoj literaturi. Sedma simfonija (završena 1812), iako bez programskog prezimena, u svoje je doba dugo životarila nepriznata i odbačena kao “nerazumljivo, divlje ostvarenje puno glazbenih psovki“, ili kao “primjer nedopustiva umjetničkog mahnitanja jednog sumnjivog stvaratelja“. Ta dionizijska tvorevina, studija čistog plesa i apoteoza pokreta, poput glazbenog odraza jedne burne karnevalske noći, sva je razdirana oštrim suprotnostima, nenadanim promjenama ugođaja što se tek prividno smiruju da bi u nesavladivoj raspojasanosti provalili potkraj djela, donoseći gotovo neurotičan porast zvuka iza kojega može nadoći još samo kraj glazbe. HNK Split