Veliko finale koncertne sezone u 'Zajcu': Simfonijski koncert 'Titan'

Veliko finale još jedne izuzetne koncertne sezone u HNK Ivana pl. Zajca, simfonijski koncert „Titan“, bit će doista po mnogočemu veliko i značajno. Počevši od naslova posuđenog od velikog Gustava Mahlera, preko praizvedbe skladbe napisane za Riječki simfonijski orkestar pa do izvedbe jednog od najpoznatijih koncerata za violončelo i orkestar svih vremena i izvedbe veličanstvene simfonije po kojoj je koncert i naslovljen. Pod dirigentskim vodstvom, uvijek energičnog i karizmatičnog,  maestra Valentina Egela, uz Riječki će simfonijski orkestar, u petak 17. lipnja 2022. u 19.30 sati, nastupiti član Berlinske filharmonije, jednog od najpoznatijih orkestara u svijetu, njihov solo violončelist Bruno Delepelaire. Ovaj vrsni, već višestruko nagrađivani mladi glazbenik koji je iskustvo stekao na najpoznatijim europskim koncertnim pozornicama, ujedno je i autor skladbe čija će praizvedba obogatiti ovaj koncert, a skladao ju je upravo za svoje riječke kolegice i kolege. Riječ je djelu „Les Taurides” („Tauridi”) nazvanoj po fascinantnoj godišnjoj kiši meteora, pljusku zvijezda padalica koje u studenom stvaraju prave senzacije na nebu.
„Uvijek me fascinirao zvuk hollywoodskog orkestra, kao i glazba Johna Williamsa, stoga je ova skladba vjerojatno pod tim utjecajima, kao i onim francuske impresionističke glazbe koju jako volim. Veliki fenomeni koji se događaju u svemiru, luda količina energije koja se pri tome oslobađa, silovitost i istodobno čista ljepota, bili su izvor inspiracije za ovo djelo“, kaže autor Delepelaire kojeg će riječka koncertna publika potom upoznati i kao violončelističkog virtuoza prigodom izvedbe jednog od najpoznijih koncerata za ovaj instrument i orkestar -  Koncert za violončelo u e-molu, op. 85, Edwarda Elgara. Praizvedeno u Londonu 1919., ovo djelo odražava tugu koja je preplavila skladateljevu domovinu u posljednjim mjesecima Prvog svjetskog rata. Iako čeznutljiva i melankolična, pa i introspektivna, ova skladba istodobno u sebi nosi i toplinu i strastvenost. Nakon što je prvo prirasla srcima slušatelja u Engleskoj, polako je, a dijelom i zahvaljujući zasluženo poznatoj snimci Jacqueline du Pré, osvojila svijet i postala jednim od najvećih koncerata za violončelo svih vremena i neizostavnim dijelom koncertnih repertoara, te neodoljivim izazovom i izvorom inspiracije za vrsne violončeliste diljem svijeta.
Koncert će zatvoriti izvedba Prve simfonije u D-duru Gustava Mahlera, poznate i pod nazivom „Titan“. Međutim, nije ju tako nazvao skladatelj već tadašnji mediji prepoznajući je kao pravi spektakl. Prva Mahlerova simfonija izvanredno je postignuće visoke razine glazbene sofisticiranosti i kreativnosti tolike da neki vjeruju kako je Mahler morao i ranije pisati simfonije iako za to ne postoje nedvojbeni dokazi.