Vinko Srhoj dobitnik Godišnje nagrade HS AICA za 2019.

 
''Prof. dr. sc. Vinko Srhoj je gotovo četiri desetljeća intenzivno prisutan na našoj kritičarskoj sceni. Javivši se krajem 70-ih godina kao kritičar ponajprije Slobodne Dalmacije, a potom i brojnih drugih tiskovina, Vinko Srhoj je poglavito u jadranskom prostoru, a i na nacionalnoj razini, ostvario iznimnu kritičarku aktivnost. U plodnoj karijeri kritičara i znanstvenika objavio je više od tisuću kritičkih, stručnih i znanstvenih napisa u raznim publikacijama (Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Vjesnik, Narodni list, Zadarski list, Studentski list, Borba, Oko, Dometi, Polja, Odjek, Život umjetnosti, Zarez, Hvarski zbornik, Jet–Set, Zadarska revija, Vartal, Radovi F.F. u Zadru, Život umjetnosti, Quorum, Glasje, Kontura, Peristil, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Ars Adriatica). Tekstove publicira i u brojnim katalozima samostalnih i kolektivnih izložbi domaćih likovnih umjetnika, te sudjeluje u izložbenim projektima (Salon mladih u Zadru, Salon mladih u Šibeniku, Splitski salon, Jadranski anale, Biennale malog formata u Splitu, Biennale mladih u Rijeci, Hvarski likovni susreti, Plavi salon u Zadru, Čovjek i more u Zadru, Triennale hrvatskog kiparstva u Zagrebu). Osim uređivanja časopisa (Glasje, Ars Adriatica), karijere na zadarskom sveučilištu vezane za umjetnost 20. stoljeća i teoriju umjetnosti, u desetgodišnjem razdoblju je i autor stalne političke kolumne zadarskog Narodnog lista koja je razmicala prostore političkih sloboda i djelovala gotovo katarzično na poglavito lokalnu zadarsku sredinu zarobljenu ratnim i postratnim traumama, političkom nesnošljivošću i netolerancijom prema drugom i drugačijem.

Gotovo četiri desetljeća aktivne prisutnosti na kritičkoj sceni Hrvatske, brojne analize, polemike, tekstovi za raznolike publikacije, uvijek su izdvajale Vinka Srhoj kao jednog od rijetkih hrvatskih kritičara koji se nije ustručavao prevrednovati i one neupitne umjetničke opuse koje se uzimalo „zdravo za gotovo“, ukazivati da jednom za svagda prihvaćen umjetnički opus nije uvijek na razini onih očekivanja koje mu je udijelilo javno mnijenje. Zato je njegova kritička aktivnost dragocjena u smislu da su i neka velika imena naše i svjetske umjetničke scene promotrena kritički, a vrijedni od manje vrijednih ili, usudio bih se reći, bezvrijednih dijelova njihova opusa, odijeljeni i stavljeni na mjesto koje im pripada.
U općoj eroziji vrijednosti, erozija kritičkog mišljenja već je i opće mjesto naše kritičarske scene. Zato je beskompromisan stav kritičara Vinka Srhoja gotovo usamljeni izuzetak na toj sceni, to usamljeniji što je njegova kritičarska aktivnost velikim dijelom skoncentrirana na prostor „provincije“ gdje je kroničan nedostatak kritičke prakse i uspostave kriterija i vrednovanja umjetničkih pojava, izraženije. Bez popusta lokalizmima i „zavičajnim veličinama“ kritičar Srhoj je u razgranatoj polemičkoj aktivnosti koje su urodile i s nekoliko sudskih procesa (posebno izdvajam polemike na lokalnom a još više na nacionalnom planu s D. Katunarićem, T. Maroevićem, Z. Gallom, M. Baričević, T. Lalinom, B. Jelenićem, J. Fatur, R. Petrićem, A. Glibotom, I. Šimatom, A. Korkutom, A. Maračićem...) jednako tretirao sve interesne grupe i pojedince iz pozicije svoje „provincijske“ osame i izuzetosti od bilo kakvih interesnih svrstavanja i pripadanja.
Nagrada Vinku Srhoju je i priznanje kritičarskom radu izvan glavnog grada Hrvatske.

Osim Srhojevog višedesetljetnog minulog rada u novinama, časopisima, katalozima izložbi, monografijama i zbornicima, s respektabilnim brojem od oko 1400 naslova, u 2019. godini mogu se izdvojiti njegovi tekstovi:

- Treba li restaurirati ili prepustiti propadanju djela u nepostojanim materijalima, Anali Galerije Antuna Augustinčića 38-39, Klanjec, 2018./2019.
- Zanimljiva vremena za nezanimljivu umjetnost (58. međunarodna izložba umjetnosti, Venecija, May you live in interesting time, izbornik Ralph Rugoff, 11.5.-24.11.2019.), Art magazin Kontura, br. 145, Zagreb, 2019.
- „Suvremena umjetnost možda hoće, a možda i neće biti historizirana“ (58. Esposizione Internazionale d'Arte, Dabogda živjeli u zanimljivim vremenima, izbornik Ralph Rugoff, Venecija, 11.5.-24.11.2019.), Ars Adriatica, br. 9, Zadar, 2019.
- Umjetnost u znaku osobnog uspjeha – slučaj Damiena Hirsta, Lik slike: zbornik radova s područja povijesti i teorije vizualnih umjetnosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2019.
- Od Crne Zastave do Crne linije, KALLAY collection, Hrvatski modernisti u kolekciji Kallay (tekst u katalogu), Kneževa palača, Galerija umjetnina NMZ, Zadar, 11.4.-25.5.2019.
- Kosta Strajnić: od jugoslavenskog monumentalizma do dubrovačkog kolorizma (izlaganje na skupu „Arhitektonske ustanove i udruženja, umetničke grupe i časopisi u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, 1918.-1941.“), Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 12./13.12.2019.

Ističe se prije svega autorski izložbeni projekt realiziran u 2018./2019. godini pod naslovom Realizmi privatnosti: subjektivno u objektivnom u novom hrvatskom slikarstvu, priređen u okviru tradicionalne nacionalne izložbe slikarstva Plavi salon u organizaciji Galerije umjetnina Narodnog muzeja u Zadru.
U dvadesetgodišnjem rasponu Srhoj je priredio 6 tematskih izložbi koje jedine u nacionalnom prostoru, kontinuirano, studijama i sinteznim tekstovima, obrađuju i predstavljaju domaću postmodernu u okviru tradicionalnog zadarskog Plavog salona, trijenala hrvatskog slikarstva. Poimenice: 1990. Corpus Alchymicum - Inovacije u slik. 80-ih godina (u koautorstvu); 1999. Strategija citata u umjetnosti 80-ih i 90-ih godina; 2002. Retroavangarda; 2005. Neomoderna ili još jedan prijelom stoljeća; 2011. U susret Plavom salonu - Umjetnik kao idealni lažljivac; 2018./19. Realizmi privatnosti: subjektivno u objektivnom u novom hrvatskom slikarstvu.'' (...) Opširnije

Iz obrazloženja nominacije za nagradu Ivice Župana
HS AICA