Zlatno doba mađarskog slikarstva na izložbi u Klovićevim dvorima

Autorice izložbe su Réka Krasznai iz Muzeja lijepih umjetnosti/Mađarske nacionalne galerije u Budimpešti i Petra Vugrinec iz Galerije Klovićevi dvori.

Réka Krasznai rekla je u petak na konferenciji za novinare da se na izložbi predstavlja 'zlatno doba' mađarskog slikarstva koje slijedi veliki razvoj u umjetnosti i kulturi Mađarske tog perioda. "Tada su se utemeljile mnoge kulturne institucije, a Budimpešta je postala jedan od važnijih kulturnih gradova Europe", dodala je.

Petra Vugrinec napomenula je da tom izložbom Klovićevi dvori nastavljaju predstavljati hrvatske umjetnike u europskom kontekstu, a ona je i nastavak dobre suradnje dviju zemalja, nakon velike izložbe "Ars et virtus. Hrvatska - Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine". 
"Hrvatski i mađarski umjetnici imaju isto ishodište, na izložbi se teško prepoznaje koje su slike mađarskih, a koje hrvatskih autora, a neki likovi na hrvatskim slikama djeluju kao da su sišli s djela mađarskih umjetnika", napomenula je.

Izložba je koncipirana u sedam tema: Povijest i romanticizam, Mitologija i arkadija, Munkácsy i tradicija realizma, Prizori ruralnog života, Szinyei Merse i uvod u modernu, Veličanstveni krajolici i Manifest ljepote.

Predstavljene su neke su od najznačajnijih historijskih inscenacija monumentalnog žanra istaknutih autora, Gyule Benczúra, Viktora Madarásza, Bertalana Székelya, a prikazane su i epizode vezane uz obitelj Zrinski, ponos zajedničke baštine Hrvatske i Mađarske. Prošlost je inspirirala i cijele generacije hrvatskih umjetnika, pod mentorskim smjernicama Ise Kršnjavoga.

U okviru alegorijsko-arkadijskih motiva izloženi su antologijski primjeri mađarskog slikarstva poput "Narcisa" Gyule Benczúra ili "Fauna", Pála Szinyeija Mersea, a i hrvatski umjetnici sve više slikaju antički svijet, od Bele Csikosa do Vlahe Bukovca i Celestina Medovića.

Zasebna cjelina donosi osam djela proslavljenog mađarskog umjetnika Mihálya Munkácsyja, među kojima je i slika "Osuđenička ćelija" (1870.) s kojom je osvojio zlatnu medalju na Pariškom salonu. Tom se umjetniku upravo u Budimpešti priređuje i velika retrospektiva uz 180. obljetnicu rođenja.

Slikoviti prikazi seoskog života prisutni su na djelima Lajosa Deák-Ébnera, Sándora Biharija, Simona Hollósya, Károlya Ferenczya, a i hrvatski umjetnici bave se realističko-naturalističkim prikazom života i ljudi, među njima Nikola Mašić i Menci Clement Crnčić. 

U jednoj je cjelini predstavljen Pál Szinyei Merse, pionir mađarskog slikarstva 19. stoljeća i prvi veliki kolorist. Njegova glavna djela "Piknik u svibnju", "Otapanje snijega" i "Ševa" spadaju među najpoznatije slike mađarske umjetnosti. O uvertiri u moderno slikarstvo tu svjedoče djela Vlaha Bukovca i "šarenilo njegove palete".

Mađarski umjetnici slikali su krajolike svoje domovine - poput jezera Balaton, područja oko Tise ili planina Tatre, a inspiriralo ih je i Dalmacija i Hrvatska, dok je pejzaž bio dominantan žanr u hrvatskom slikarstvu od kraja 19. pa sve do kraja 20. stoljeća, o čemu na izložbi govore djela Medovića, Crnčića, Ferde Kovačevića, Emanuela Vidovića.
Profinjeni ženski portreti u mađarskom slikarstvu Zlatnoga doba podsjećaju na ljepotu žene fin de sièclea, a specifična morfologija ženskog tijela i nova likovna prezentacija su se reflektirali i u hrvatskom slikarstvu.

Anna Mladenovics, ravnateljica Instituta Liszt - Mađarskog kulturnog centra rekla je da je cilj njihovog instituta prikazati mađarsku kulturu, tradiciju, povijest i znanost hrvatskoj publici, graditi mostove i suradnje između naših država i institucija.

Antonio Picukarić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori podsjetio je kako je ova izložba plod dugogodišnje suradnje i nastavak dobre suradnje s mađarskim insitucijama u prezentaciji njihove umjetnosti u Hrvatskoj i obratno.

Izložba, postavljena u prigodi predsjedanja Mađarske Vijećem EU, bit će otvorena do 19. siječnja.

Izvor: Hina