16. Vizura aperta

VIZURA OTOKA, ZLARIN,
16. FESTIVAL VIZUALNIH I AUDIO MEDIJA VIZURA APERTA
TURIZAM festivalski program
radionica OTOK MUZEJ

O festivalu i ovogodišnjem programu:

'VIZURA APERTA je festival čiji program i teme radionica proizlaze iz specifičnog društvenog i geografskog okruženja u kojem se festival odvija. Ovogodišnji program usredotočen je na teme turizma, devastacije različitim sadržajima, izgradnjom, zanemarivanjem, a bavi se fenomenima depopulacije, nestajanja autohtonog načina života, te okupacijom sadržajima i ljudima. Festival Vizura aperta koji se petnaest godina održavao u istarskom pograničnom i dvojezičnom mjestu Momjanu/Momian ove se godine po prvi puta održava na otoku Zlarinu, koji se još uvijek opire brutalnim oblicima turizma. Time dislokacija događanja na otoku čini doživljaj radova intenzivnijima i začudnijim upravo zbog odmaka koji nastaje kada se odvajamo od kopna. Dok se mozak pere od prekomjerne količine informacija još na brodu, sadržaji pratećih informacija postaju sve začudniji udaljavanjem od kopna, ljudi, reklama, kuća...svega. Iako sudjelovanjem na festivalu Vizura aperta dolazimo u zamku drugog fenomena zvanog kulturni turizam, pokušat ćemo to donekle izbjeći gledajući otočane, slušajući otok i držat ćemo se provjerenih otočkih recepta dokolice, fjake i kužinavnja.
Poštujući za to vrijeme ideju da izmještanjem na otok možemo samo biti tamo, kao što otok je.

Preko fotografskih, video radova i filmova koji problematiziraju modele jadranskog turizma dolazimo do zaključka da je ovaj otok ostao dobro i samim time dolazimo do teme muzeja na otoku, do otoka koji je muzej. Otok muzej kakav je u ovom trenutku, kada smo i mi dio njega. Osluškivat ćemo, pomalo, bez žurbe i ujedno biti privremeni eksponati na otvorenom. U laganom početku podsezone propitivat ćemo: Što je muzej na otoku, ljudi, kuće, bilje, boje? Kako funkcionira otočki stalni postav kada ga privremeni stanovnici napuste? Kakav je odnos mještana prema gostima i koje su mogućnosti da zbivanja oko Vizure aperte barem malo zainteresiraju i uključe stanovnike otoka? U izoliranim uvjetima otoka povezanost stvari, ljudi i prirode čini se da jača. Namjera nam je stoga ispitati u kojoj mjeri umjetnost može doći do mještana i kako uključiti njegove stalne i privremene stanovnike u zajedničku otočku priču, u kojoj otok i otočani nisu samo kulisa privremene predstave. Vizura aperta djeluje kroz program izložbi, projekcija i radionica koje njeguju umjetnički čin i proces stvaranja u privremenim zajedničkim uvjetima, te potiču suradnju različitih struka, grupa, umjetnika, arhitekata, kustosa, filmaša jednako – afirmiranih umjetnika i stručnjaka, studenata i djece. Radionice su orijentirane na prostor i ljude iz privremenog okruženja, gdje improviziranim izložbenim mjestima, uz minimalan produkcijski budžet nastaju najčešće privremeni radovi, koje je teško prenijeti i razumjeti u drugom kontekstu kako galerijskom tako i društvenom. Kontekst zajedničkog rada na Vizuri aperti potiče nastanak radova koji bilježe procese i pitanja o prostorno vremenskom kontekstu u kojima nastaju. Radionica postavlja sudionike u specifičnu situaciju i proces privremenog zajedničkog življenja i rada, te upoznavanja s načinima mišljenja i djelovanja drugih, čime potiče otvaranje prema drugima i različitom. Vizuri aperti kao gostu namjera je osluškivati i primati onoliko koliko otok daje. Meko prema otoku i ljudima i Otočkoj karti na koju je Marina Viculin upisala puteve, mjesta, događaje i ljude, a sada u suradnji Punta arte – Ivana Jelavić i Vedran Perkov i Vizure aperte nastavljamo upisivati nove kordinate otočke karte.

Kroz izbor radova na temu turizma koji će se prikazivati u festivalskom programu od 16. do 19. 8. 2016. na Zlarinu progovaramo o specifičnim problemima jadranskog turizma, pri čemu izdvajam video radove nastale početkom dvijetisućitih budući da ukazuju na tek nadolazeće probleme. Video rad Ivane Jelavić Brod u kojem autorica snima kruzer na relaciji između Lokruma i Dubrovnika, koje montažom vraća natrag, tako da brod poput ribe u akvariju putuje od ruba do ruba kadra, dok prizor prati latinskoamerička glazba. Osim što „Taj jednostavni prizor i tehnička operacija rezultiraju složenim dojmom koji uključuje poeziju mediteranskog podneblja, ali i apsurd zatvorenog kruga turističko-industrijskog procesa kojemu je Grad, predočen ovdje u svojoj minimalnoj naznaci, neprestano podvrgnut. Neprekinuta repeticija odlaska i dolaska uključuje dakako i druge, manje ironične i manje lokalne konotacije, ali bezizglednost-beskonačnost zbivanja upućuje i na stvarnu nepokretnost kao izraženu boljku upravo podneblja u kome se scena odvija“ kako u iz katalogu izložbe Suvremena dubrovačka umjetnost piše autor Antun Maračić, s vremenske distance jasno vidimo ovaj kruzer anticipira i aktualni višegodišnji dubrovački problem, okupacije Grada turistima. Tako u radu Tanje Dabo, Welcome u kojem umjetnica neprestano ponavlja, gotovo do točke gušenja izraz dobrodošlice na stranim jezicima namijenjen svim potencijalnim turistima za koje je država i njena oslabljena ekonomija žude, autorica koristi gušenje kao metaforu za iscrpljujućih pokušaja da se zadovolje interesi drugih u ovom slučaju gostiju, turista. Treći je film Renate Poljak Velika očekivanja koji govori o nasilju, onom ljudskom i onom arhitektonskom, kroz temu je bespravne gradnje kroz prikaz dalmatinske obitelji i okruženja u kojem se obitelj nalazi u doba tranzicije. Ova tri problema vidljiva u video radovima početkom dvijetisućitih: problem turističke okupacije, problem zanemarivanja osobnog identiteta na račun tuđih potreba i problem bespravne gradnje, vremenom prerastaju u niz drugih problema koje prate radovi izložbe: problem zanemarivanja kvalitetne hotelske baštine u radovima Daydream Sandra Đukića, probleme kilometarskih kolona automobila u srcu sezone u radu Čekanja, homorističan video o lažnom identitetu mjesta Cartolina di Momiano 2, ideja o turizmu kao biznisu u radu Pederi, Igora Bezinovića ugrožavanje kretanja i nemogućnost doživljaja vlastitog grada u radovima Zabranjeno plivanje i Bez naziva Ivone Vlašić, odnos krajolika i izgrađenog kroz odnos unutrašnjeg i vanjskog prostora u radu Ane Hušman Skoro ništa, konzumeristički godišnji odmor u sveprisutnom paralelnom svijetu promo materijala u video radu Marka Ercegovića Prrp, slika mora i performativna upotreba tijela koje se utapaju u njemu kao metafora društvene deformacije koja se može iščitati na više nivoa u filmu Gorana Škofića Na plaži, kulturološki fenomeni poput ponašanja turista na povijesnim turističkim destinacijama zabilježeni u filmu Autofokus i s druge strane slika pretvaranja parkinga u „socijalnu“ plažu u filmu Splitski akvarel ogoljavaju priče o mogućnosti stvarnog doživljaja prostora vidljiva u radovima Borisa Poljaka, u audio radu Nešto o ničemu za Sliku od zvuka Želko Badurina na ironičan način, onako usput priča o originalnosti turističkih proizvoda, individualiziranim suvenirima i idealnom odmoru, dok idealni zaboravljeni odmor bilježi statična kamera u filmu Terasa Sanje i Vedrana Šamanovića. U filmu Tončija Gaćine Turizam! mašinerija potrošačkog društva prikazana je u kombinaciji brutalnog i humorističnog spoja tisuća turista gladnih doživljaja i s druge strane par domaćih ljudi gladnih kruha koji izvode harlekinske pothvate da zabave goste, slika je načina na koji ljudi žive, ali u kojoj nestaje identifikacije i užitka na obje strne ove priče. Ono što nam za sada ostaje je humor, koji je naravno poizašao iz prepoznavanja kritične situacije.

Kroz radionicu Vizura otoka koja se odvija paralelno za vrijeme trajanja festivala želimo ukazati na prostore susreta, druženja, na javne prostore koji nestaju i čije se funkcije mijenjaju, te potaknuti njihovo oživljavanje vraćanje u memoriju, a nadamo se i funkciju druženja trg Rudina, Kino, klupe...Među događanjima na temu Otok muzej ističe se Izložba kod Gule, izložbeni projekt Martina Šatovića i Josipe Krolo u kući, kod Gule.

Doživljajno iskustvo koje je izgubljeno zbog hiperestetiziranog iskustva koje nas opsjeda u svim domenama života, čini se da ipak egzistira unutar hermentičnog kruga istomišljenika, koji bolje funkcioniraju izvan medija i tržišta umjetnosti, bezinteresno, na mjestu izdvojenom i pretvorenom u privremeni rezervat za produkciju i doživljaj umjetničkog djela. Vjerujemo da estetičko iskustvo u umjetničkim enklavama još uvijek postoji, iako je riječ je o iskustvu umjetnosti i komunikacije, ali u ovom slučaju riječ je o kulturnom turizmu koji to i ne želi biti. Kao što turisti ne žele biti turistima. I Vizura otoka želi pokazati vrijednost i pokušati ne uništiti je, no možemo s lakoćom reći da je ovdje riječ o fenomenima turizma i hedonizma pri čemu iskustvo festivala i njegov odnos prema mjestu, određujemo kao laganu verziju turizma naspram one koju živimo svakodnevno u globalnoj unfirmnosti koja ubija dušu mjesta dok ga vulgarno propagira. Iako vreba manja opasnost od kulturnog turizma, koji i ne mora biti loš, jer to je samo van serijski, neuobičajen ritam bježanja od stvarnog u egzotično i privremeno, ljetno.' (kustosica Davorka Perić)

JAVNI ZLARIN ILI PROSTORI ZLARINSKE SVAKODNEVICE
Radionica će na nekoliko razina istraživati povijest i sadašnjost javnih prostora Zlarina. Mapiranjem prostora okupljanja, otvorenih i društvenih sadržaja, te bilježenjem osobnih memorija, izložit će se fragmenti zlarinskog društevnog života te rekonstruirati sudbine njihovih prostornih okvira. Radionica može postati podloga prijedloga mogućih intervencija, malih promjena koje mogu otvoriti nova žarišta društvenog okupljanja i rituala svakodnevice. Otvorena je za sve uzraste. Radionicu vode Mia Roth-Čerina, Svjetlana Dean, Tamara Bjažić Klarin i Daria Štrelov.

RADIONICA FILMOVA U JEDNOM KADRU
U suradnji Festivala vizualnih i audio medija, Vizura Aperta, One Take Film Festivala i Kino kluba Zagreb održat će se radionica filmova snimljenih u jednom kadru. Nakon Borisa Greinera, Vlaste Žanić, Nicole Hewitt i Sandra Đukića koji su vodili momjnske radionice, ovogodišnju radionicu vodi Boris Poljak. Radionica će kroz autorski pristup, promišljati ideje, teme i motive koje vode do odluke za film u jednom kadru. Polaznici će snimiti tijekom radionice filmove, koje ćemo moći vidjeti u sklopu popratnog programa One Take Film Festivala, koji će se održati u Zagrebu u listopadu 2016.

FILMSKA RADIONICA SVJETIONIK
Glumačka radionica će biti priprema za snimanje filma na Zlarinu koji uključuje mještane i djecu. Voditelj radionice Leon Lučev.

Program