Preskočite na glavni sadržaj

Anica Bilić: Čuvari književnih dobara

Knjiga Anice Bilić "Čuvari književnih dobara" sadrži 14 kroatističkih studija o različitim autorima od 18. do 21. stoljeća. Kronološki su raspoređena interpretirana djela pisaca Stjepana Adžića, Ilije Okrugića, K. Š. Gjalskoga, Josipa Lovretića, S. S. Kranjčevića, A. G. Matoša, J. Polića Kamova, Ante Benešića, Milana Begovića, Miroslava Krleže, Vanje Radauša, Petra Šegedina, Zlatka Tomičića i Mladena Kušeca. 
vrijeme: 29.11.2011.
mjesto: Vinkovci

U knjizi dolaze do izražaja autoričini interesi usmjereni, osim prema malim i zaboravljenim piscima i njihovim djelima, i prema respektabilnim piscima i njihovim dobro proučenim književnim djelima te suvremenim piscima i djelima koja još nisu valorizirana. Sve ih promatra u suvremenom kontekstu i kroz svjetlo novih teorijskih pogleda. Članci se mogu podvesti pod zajednički nazivnik književnoga pamćenja zbog čega interpretirane pisce te pisce uopće smatra čuvarima književnih dobara.
 
Knjiga je predstavljena u Vinkovcima, u sklopu Dana otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
 
Predstavljajući knjigu, urednik akademik Dubravko Jelčić naveo je kako je autorica u knjizi "pobrojila pisce i primjere iz njihovih djela koja hrvatsku književnu riječ čuvaju i promiču danas kad je ona u velikoj opasnosti". Po njegovim riječima, ljudi u Hrvatskoj kao da se natječu koji će govoriti lošije i nepravilnije i u govoru što više griješiti. "Posebice se radujem što autorica nije ostala na zavičajnim i regionalnim autorima, nego je istraživanje proširila i na druge pisce, na cjelinu hrvatske literature", kazao je akademik Dubravko Jelčić.
 
"U knjizi sam željela vidjeti što je to što je stabilno i čvrsto u našoj književnosti", kazala je autorica Anica Bilić, dodavši kako knjiga "Čuvari književnih dobara" sadrži 14 kroatističkih studija o različitim autorima od 18. do 21. stoljeća, a sve ih se može svesti pod nazivnik "knjižno pamćenje". Po njezinim riječima, pišući knjigu, spoznala je kako nacionalni indentitet ne čuvaju folklor, narodni običaji i jezik kao što se obično misli, već priča, odnosno "narativni obrazac".
 
Voditelj vinkovačkoga centra za znanstveni radu HAZU-a akademik Slavko Matić ocijenio je kako je HAZU, poslije Katoličke crkve, najpostojanija ustanova koja se brine za znanstvena, društvena i druga područja života hrvatskog naroda, a Dani otvorenih vrata prilika su da HAZU približi javnosti svoju djelatnost. (Izvor: IRB/Hina)