'Carmina Burana' - glazbeno-scenski spektakl na otvaranju 70. Splitskog ljeta

„Carmina Burana“ naslov je koji je uvelike obilježio povijest Splitskog ljeta. Već 1956. na trećem izdanju tadašnjih Splitskih ljetnih priredbi koncertno ju je izveo ansambl splitske Opere pod ravnanjem maestra Silvija Bombardellija, što je bila prva hrvatska izvedba djela. Nakon toga scenske postavke ovog remek-djela moćne glazbe i univerzalne tematike, otvarale su 28. i 55. Splitsko ljeto. Carl Orff uglazbio je anonimne srednjovjekovne manuskripte pronađenih u bavarskom samostanu Benediktbeuern. Riječ je o pjesmama i igrokazima na latinskom i srednjovjekovnom njemačkom jeziku koji prikazuju raznolike aspekte srednjovjekovnog života, uključujući religiozne stihove, društvene satirične pjesme i opscene pjesme o pijanstvu. Vitalna, snažna i uzbudljiva, Orffova kantata osvojila je publiku već na praizvedbi u Frankfurtskoj operi 1937. godine, a sâm skladatelj nakon premijere poručio je svom izdavaču: "Sve što sam do sada napisao i što ste, nažalost, objavili, možete sada baciti. S 'Carminom buranom' počinju moja sabrana djela."
 
Na konferenciji za medije uoči splitske premijere ravnatelj Festivala Vicko Bilandžić istaknuo je: „Drago mi je što se maestro Hut vraća u Split koji je njegov grad. Split treba nadarene operne umjetnike koji su spremni svoju kreativnost graditi i pokazati u svom gradu. U kombinaciji s našim orkestrom i zborom, čije su iznimne kvalitete dobro poznate, smatram da nas očekuje jedan vrhunski glazbeni i scenski doživljaj. Užasno mi je drago da imamo redatelja Znanieckog, umjetnika izuzetne reputacije. On je ovo djelo režirao više puta ali odmah je naglasio da ne želi kopirati svoje bivše režije već sasvim prilagoditi djelo Peristilu i ovom gradu. Siguran sam da će nam on, u maniri najvećeg majstora svog zanata, prirediti istinski scenski spektakl.
 
Sunčana Tušek, ravnateljica glazbenog programa Splitskog ljeta: „Već dva dana probe su na Peristilu, izuzetno smo zadovoljni kako teku i s nestrpljenjem čekamo trenutak kad ćemo izaći pred publiku. Drago mi je što mogu zaželiti dobrodošlicu u Split redatelju Michalu Znanieckom, dirigentu maestru Hutu i sjajnim solistima, sopranistici Marcelini Román, sopran, našem dragom redovitom gostu baritonu Ljubomiru Puškariću i kontratenoru Franku Klisoviću. Efektna režija gospodina Znanieckog iskazala je posebno poštovanje i uvažavanje činjenici da se predstava izvodi pred katedralom i da u njoj sudjeluje dječji zbor.“ Maestro Ivan Hut: „Kao violist u našem orkestru puno puta sam svirao na Peristilu i dirigiranje u ovakvoj prigodi ispunjenje je moje davne želje zbog čega sam presretan. Djelo je vrhunski skladano i orkestrirano, jako zahtjevno za zbor i soliste. U režiji ovakvog redtaelja bit će to i veliki scenski spektakl.“
 
Michał Znaniecki: „Prvi put sam u Splitu bio prije deset godina, tu sam režirao operu 'Mefistofele' koja je bila proglašena najboljom hrvatskom opernom produkcijom te godine. Od tada sanjam da režiram nešto van kazališne zgrade, posebno na Peristilu. Specijalizirao sam se za operne režije na otvorenm prostorima i kad sam vidio scenografije Splita poželio sam da zauvijek ostanem ovdje i režiram opere na raznim prostorima. Ovaj sam poziv čekao deset godina i dočekao, ispunio mi se san. Ni sam ne znam u koliko sam zemalja svijeta režirao, no ponovni dolazak u Split bio mi je kao da sam se vratio kući. Zbor, ljudi u kazalištu, u kazališnim radionicama zbog svih njih osjećam se kao da sam se vratio svojoj obitelji. Trebao sam pronaći radnju, poveznicu koje u djelu nema i spojiti je s mjestom izvedbe, s Peristilom i Splitom. Uloga baritona provlači se kroz čitavo djelo i taj lik nosi priču. Često koristim popularnu kulturu, naročito film, za povezivanje s novom publikom. U filmu 'Noć u muzeju' tako imamo muzejskog vodiča, koji je kod nas turistički vodič u Splitu, koji zaspe. U svojim snovima, lijepim i noćnim morama, on susreće duhove Splita, svoje traume i lijepa sjećanja. na taj smo način opravdalai cijelu priču koja se krije u 'Carmina Burana'. Kako se radi o snovima imali smo slobodu poigrati se nadrealističkim kostimima i situacijama, poput školjaka i cvijeća koji plešu, primjerice, i napraviti jedan nadrealistički spektakl. U svojim snovima vodič susreće smrt, ljubav, prijatelje, turiste koji se prejedaju u splitskim restoranima. Sve je to jako povezano s našim životima, konzumerizmom koji danas živimo. hodajući po Splitu, svakodnevno susrećem Carminu Buranu“.
 
Reprizne izvedbe predstave za koju vlada veliko zanimanje na programu su 17., 18. i 20. srpnja a sve počinju u 21 sat.