Dovršenjem obnove svoje zgrade na Zrinjevcu kući se vratilo i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Sagrađena kao palača Hrvatsko-slavonske zemaljske hipotekarne banke, zgrada Ministarstvo vanjskih i europskih poslova reprezentativno je zdanje sagrađeno početkom 20. stoljeća prema projektu bečkog arhitekta Friedricha Schachnera. Kao i mnoga druga kulturna dobra među kojima je veliki broj zgrada javne i društvene namjene tijela državne vlasti, državne i javne uprave, oštećena je u razornim potresima 2020. godine koji su pogodili područje Grada Zagreba i šest županija.
 
Njezina je obnova u cijelosti realizirana sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije posredstvom Ministarstva kulture i medija te putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te je sa svojih 7.587,58 metara četvornih energetski obnovljena i prilagođena suvremenim potrebama.
 
Na svečanom obilježavanju dovršetka radova premijer Andrej Plenković istaknuo je zgradu MVEP-a kao jednog od arhitektonskih dragulja grada Zagreba te naglasio važnost cjelovite obnove koja je tom reprezentativnom zdanju osigurala trajnost i dala mu novi sjaj. „Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sada opet ima svoju staru, ali uređenu kuću koja će svojom simbolikom i izgledom slati pravu poruku o suvremenoj Hrvatskoj, istodobno baštiniti našu povijest i naslijeđe, borbu za samostalnost te međunarodnu afirmaciju i pozicioniranje“, poručio je.
 
Govoreći o procesu velike i zahtjevne obnove brojnih privatnih i javnih zgrada, premijer Plenković istaknuo je kako se prije svega vodilo računa o sigurnosti i trajnosti investicija. „Vlada je tada donijela tešku, ali strateški dobru odluku, po kojoj smo cijelom procesu obnove pristupili tako da protupotresne standarde dignemo na suvremenu razinu, koja ovakvim zgradama koje su građene u neko drugo vrijeme i drugim građevinskim tehnikama, osigurava trajnost i sigurnost svima koji u njima borave i šeću oko njih. Zato smo odlučili konstrukcijski obnavljati zgrade i potom dovršiti proces cjelovitom obnovom. Ovo zdanje koje je doživjelo velika oštećenja, odličan je primjer spajanja dvaju izvora financiranja Fonda solidarnosti Europske unije sa 7 milijuna eura i Mehanizma oporavka i otpornosti s oko 14 milijuna eura, što je omogućilo dovršetak obnove u vrlo razumnom roku za zgradu ovih karakteristika i veličine“.
 
„Priskrbili smo gotovo 3 milijarde eura iz različitih međunarodnih izvora, mahom iz FSEU i NPOO, ali i kredita drugih međunarodnih institucija kao i sredstvima državnog proračuna“, podsjetilo je premijer Plenković te izrazio zadovoljstvo što ulazimo u fazu kada će sve više zgrada biti dovršeno, posebice u Donjem gradu. Na koncu je zahvalio svima koji su bili uključeni u realizaciju ovako zahtjevnog projekta obnove, a posebno ministrici kulture i medij Nini Obuljen Koržinek i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću.

Podsjećamo, posredstvom Ministarstva kulture i medija za obnovu 68 zgrada tijela državne vlasti, državne i javne uprave koje imaju status kulturnog dobra i koje su oštećene potresima, osigurano je više od 464 milijuna eura. Od toga su 3 zgrade državne vlasti, 28 zgrada državne uprave, 11 zgrada Grada Zagreba i 26 zgrada ostalih jedinica lokalne i područne (regionalne) vlasti oštećenih u seriji potresa krajem 2020. i početkom 2021. godine. Za njihovu obnovu je osigurano više od 134 milijuna eura čime su financirane sve provedene aktivnosti, hitne mjere zaštite i konstrukcijska obnova s potrebnom projektnom dokumentacijom i provedenim istraživanjima. Obnova je financirana u okviru Fonda solidarnosti EU, a potom i iz nacionalnih sredstava.
 
Putem Ministarstva kulture i medija također je ugovoren i nastavak obnove 47 zgrada javne društvene namjene i to za 2 zgrade državne vlasti, 17 zgrada državne uprave, 4 zgrade Grada Zagreba i 24 zgrade ostalih jedinica lokalne i područne (regionalne) vlasti. Za njihovu obnovu osigurano je više od 330 milijuna eura u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
 
Galerija fotografija>>>