"Vratimo li se u prošlost, u 2011. godinu, kada je počelo mjerenje čitanosti knjiga, vidimo da su ti rezultati najviši od tad, te da su izjednačeni s tom godinom, kada su također iznosili 56 posto", dodala je Kraus.
Oni koji čitaju, u prosjeku najčešće pročitaju četiri knjige godišnje, a nema velikih iznenađenja ni po pitanju tko čita više od prosjeka: to su i dalje osobe iz Zagreba (66 posto), oni koji žive u Istri i Primorju (67 posto), visokoobrazovane osobe (77 posto), osobe koje žive u većim gradovima (74 posto), žene (64 posto) ili mladi do 24 godine starosti (66 posto).
Pročitane knjige najčešće se posuđuju – u knjižnici (46 posto) ili od prijatelja (30 posto). "Međutim, pogledamo li trend od 2013., kada je bila najviša - na 56 posto u knjižnicama i 45 posto od prijatelja - vidimo da je posudba u laganom padu u odnosu na prije pet godina, dok je kupovina u porastu – na knjižari i kiosku iznosi 39 posto u odnosu na ranijih 33 posto, te 11 posto preko interneta u odnosu na 8 posto 2013. godine", napomenula je Kraus.
I dalje najviše volimo čitati beletristiku/prozu (60 posto), stručnu literaturu nešto manje – 30 posto, dok je onih koji čitaju publicistiku 24 posto, a 12 posto se čita slikovnica i dječjih knjiga. Najmanje se čitaju beletristika/drama (7 posto) i poezija (6 posto), te strip (3 posto).
Kad je riječ o tome tko su autori pročitanih knjiga, ispitivanje pokazuje da se sve više čitaju prijevodi stranih autora (45 posto), u usporedbi s 40 posto 2017. i 33 posto 2013., dok su domaći autori zastupljeni s 26 posto, koliko je i onih koji čitaju i jedno i drugo.
Prema najnovijim podacima, u posljednja tri mjeseca knjigu je kupilo 926,470 građana Hrvatske starijih od 15 godina.
"Ako dob pretočimo u brojke, to je 25,5 posto osoba ili svaki četvrti građanin RH", rekla je Kraus. Usporede li se ti podaci s godinom 2005., kada je istraživanje prvi put provedeno, vidi se da ipak postoji trend rasta kupovine knjige, barem u posljednje tri godine, kada je taj postotak iznosio 19 posto (2016.) odnosno 25 posto (2017.).
Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama (54 posto), a za ovu je godinu karakterističan pad kupovine knjiga na kioscima – na 13 posto, u usporedbi s prošlogodišnjih 22 posto, ili primjerice 29 posto 2013. godine.
Kad je u pitanju cijena, možemo vidjeti veliku razliku u usporedbi s 2005., kada je čak tri četvrtine osoba kupovalo knjigu po punoj cijeni, danas rezultati pokazuju da je podjednako onih koji knjigu kupuju po punoj (48 posto) ili sniženoj cijeni (52 posto).
Ispitivanje je pokazalo da raste broj onih koje knjiga ne zanima - njih je 74,5 posto, a oni koji ne kupuju knjige najčešće to ne čine jer ih knjige ne zanimaju (61 posto), "što je broj koji raste od 2013., kad je takvih bilo 46 posto".
Drugi glavni razlog nekupovanja knjige, financijski (19 posto u usporedbi s 33 posto 2013.) je u laganom padu, "što znači da cijena nije razlog rasta nekupovanja knjiga", napomenula je Kraus.
Od onih koji ne kupuju, 53 posto ispitanika rekla je kako ih ništa ne bi potaknulo na kupovinu knjiga, što je također zabrinjavajući trend koji kontinuirano raste – 2005. je iznosio 45 posto, a 2017. godine 52 posto.
Posljednji dio istraživanja odnosi se na e-knjige, a podaci pokazuju da je brojka populacije koja ima mogućnost čitanja knjiga na elektroničkim medijima stabilna na 72 posto, a da ih čita 11 posto populacije.
Istraživanje je provedeno u ožujku terenskim istraživanjem na uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina, a na traženje zajednice nakladnika i knjižara i Knjižnog bloka, te uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Hrvatske gospodarske komore. (Hina)
