Preskočite na glavni sadržaj

'Granice nesanice' - digitalno izdanje zbornika hrvatskih i crnogorskih aforista

'Granice nesanice' - digitalno izdanje zbornika hrvatskih i crnogorskih aforista
Objavljeno je novo digitalno izdanje Udruge hrvatskih aforista i portala Digitalne knjige - prvi zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista 'Granice nesanice' koji je priredio Ivo Mijo Andrić. Od 156 autora zastupljenih u zborniku, 82 su iz Hrvatske.
S ciljem promicanja hrvatske aforistike i u inozemstvu, Udruga hrvatskih aforista i humorista objavljuje zajedničke zbornike aforista iz drugih država. Tako je splitski književnik Zlatko Tomić priredio izbor suvremenoga hrvatskog i makedonskog aforizma u knjizi Misaoni slapovi (Split, 2022.) te izbor hrvatskih i srpskih aforista u knjizi Ružičasti crnjak (Split, 2023.). Ove je godine priredio i zbornik Najljepše misli o ljubavi (hrvatskih i srpskih književnika). U pripremi je zajednički zbornik sa slovenskim i poljskim aforistima.
 
Plodni zagrebački književnik Ivo Mijo Andrić nastavlja svoj antologičarski rad. Nakon priređivanja prvog izbora (abecedarijuma) aforizama pisca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u knjizi Riječi na djelu, u digitalnom izdanju u lipnju 2023. na stranicama digitalne-knjige.com, ne budi lijen, upravo je priredio i prvi digitalni zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista naslovljen Granice nesanice, u kojemu je uvršteno (abecednim redom poredanih) 156 autora, 82 iz Hrvatske i 74 iz Crne Gore, dvadesetak ih je preminulo. Zbornik se na portalu Digitalne knjige može preuzeti u ebu, pdf, zip ili txt formatu. Zbornik je obogaćen karikaturama čiji su autori Darko Drljević, Nađan Dumanić, Luka Lagator, Miljan Obrenić i Emil Strniša.
 
Priređivač Andrić u predgovoru ističe da su zadnjih desetljeća i hrvatska i crnogorska aforistika doživjele izniman procvat, tiskane su brojne knjige aforizama, što ga je potaknulo na svoj širi odabir aforist(ic)a iz dviju susjednih zemalja koji su stvarali u prošlom i ovom stoljeću, koristeći se dosadašnjim antologijama, a neki su mu autori za ovu prigodu poslali i svoje aktualne aforizme. U zbornik je uvršteno i više hrvatskih i crnogorskih aforista koji žive u Bosni i Hercegovini, Srbiji i drugim državama. Potičući suradnju među piscima i kulturama, Andrić zapisuje: “Vrijeme zajedničkog života u bivšoj državi, koje je prekinuto nepotrebnim ratnim sukobom, ostalo je za nama i sada je pred nama budućnost u kojoj treba zbližavati ljude i povezivati pokidane kulturne, privredne i političke veze. Granica koja nas razdvaja ne može biti razlogom nikakvih prijepora, već mora postati sponom za jačanje dobrosusjedskih odnosa kakve baštine i razvijaju organizirane udruge i društva Hrvata u Crnoj Gori i Crnogoraca u Hrvatskoj. Oni su temelji bliskosti i mostovi uzajamne suradnje na kojima treba razvijati naše buduće veze i odnose.”
 
U pogovoru knjizi Milenko Miro Šartac iz Pljevlja ističe odlike Andrićeva biranja vječno aktualnih mudroslovica: “U prezentiranom Zborniku uočljiva je sva raznovrsnost aforističkog stvaralaštva koja je najčešće zasnovana na generacijskoj raznolikosti, polaznim ideološkim viđenjima, osobenom autorskom pečatu i (mada najmanje) geografskim određenjima. U ovako širokom izboru i obuhvatu svakako je prisutan i skoro neograničen tematski dijapazon, prvenstveno ali ne i samo, inspirativno hranjen koloritnom stvarnošću ove dvije države sa svim tranzicijski prepoznatljivim apsurdima i posrnućima. Autor se prilikom izbora, u najvećoj mogućoj mjeri, rukovodio elementarnim načelima i parametrima koje svaki aforizam mora da posjeduje kao što su: duhovitost, artizam, estetska i semantička svojstva, originalnost u ideji, aluzivnost, kreativnost, metaforičnost, mudrost, pouka i slično. Uočljivo je da autor u svom odabiru posebno preferira aforizme koji na najbolji način zadovoljavaju dva esencijalna određenja ovog oblika literarnog stvaralaštva “sažetost” i “paradoksalnost” koji su istovremeno njihov svojevrsni “genus proximum” i “diferentia specifica” . U velikom broju odabranih aforizama prisutan je i naglašen estetski efekat, čime se dodatno osvjedočava ona Ničeova misao da je aforizam “lirika intelekta”, odnosno po Martinu Kaselu “svemir u kapljici vode”, što u čitalačkoj percepciji dodatno pojačava umjetnički doživljaj.”
 
Od hrvatskih autora u antologiji su zastupljeni Ivo Mijo Andrić, Slavica Bakšaj, Josip Balaško, Ivan Bašić, Zoran Bašić, Željko Bilankov, Svetislav Biljanović, Drago Bosnić, Ivan Boždar, Tomislav Božinović, Ivan Bradvica, Janko Bučar, Darko Ciglenečki, Jozo Čizmić, Jandre Drmić, Zvonimir Drvar, Dragutin Dubravčić, Nađan Dumanić, Željko Funda, Zlatko Garvanović, Jadranka Gettlicher, Stipe Golac, Ivan Grabovec, Abdurahman Halilović Ahil, Savo Ilić, Mate Ivandić, Danko Ivšinović, Martin Jakšić, Dražen Jergović, Ivan Jurić, Pajo Kanižaj, Vlado Karakaš, Ivan Katić, Ivica Kesić, Elizabeth Suzana Kozina, Zorica Krznar Blagec, Zdravko Kurnik, Dragutin Lončar, Tonka Lovrić, Danica Majnarić, Josip Margeta, Drago Maršić, Savo Martinović, Aldo Matelić, Velimir Matutinović, Tomislav Mihanović, Marinko Mijović, Žarko Milenić, Darko Mrkonjić, Boris Nazansky, Zdenko Oreč, Mara Ožić Bebek, Ivan Pavković, Zvonimir Penović, Mirko Petrić, Ljerka Poštek Jelača, Živko Prodanović, Ladislav Radek, Daniel Radočaj, Vladimir Rešković Panonski, Milan Rupčić, Josip Salajster, Zoran Salamunović, Emil Strniša, Tomislav Supek, Silvija Šesto, Nikola Šimić Tonin, Jelena Šipec, Gorkić Taradi, Luka Tomić, Zlatko Tomić, Denis Vidović, Veseljko Vidović, Ivan Vrkić, Đurđa Vukelić Rožić, Miroslav Vukmanić, Frano Vukoja, Aljoša Vuković, Mladen Vuković, Nedo Zuban, Zdravko Žarković i Darko Žigrović.