Hrvatski prijedlog sustava zaštite i upravljanja podvodnom kulturnom baštinom prihvaćen kao UNESCO-ov primjer najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini

Riječ je o sustavu koji se primjenjuje na zaštićenim podvodnim arheološkim nalazištima i zonama na koje se odnosi postupak i način izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u područjima gdje se nalaze podvodna kulturna dobra. Kao „najbolje prakse" smatraju se inicijative poduzete na primjeren način i u skladu s UNESCO-ovom Konvencijom iz 2001. godine koje široj javnosti omogućuju pristup podvodnoj kulturnoj baštini. 

Od 2015. godine kada je UNESCO prvi put uputio poziv članicama da predlože primjere najboljih praksi, do danas ukupno je 13 primjera koje nose titulu najboljih praksi u vezi s podvodnom kulturnom baštinom. Promicanje pristupa podvodnoj kulturnoj baštini kroz razmjenu najboljih praksi među državama članicama jedan je od mnogih primjera provedbe načela međunarodne suradnje. Razmjena primjera dobrih praksi nudi specifične odgovore na heterogene i višestruke izazove zaštite i promicanja podvodne kulturne baštine.

U skladu s prijavnom procedurom, Republika Hrvatska kao država članica Konvencije uputila je prijedlog kandidature Tajništvu 2001. Konvencije putem Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, a MPCA Zadar u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, pripremio je potrebnu dokumentaciju. Postupak izbora podrazumijevao je da Znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo UNESCO-ove 2001. Konvencije (STAB) pregleda i ocijeni hrvatski prijedlog, kojem je  potom na zasjedanju ovog tjedna dodijeljena titula Best Practice.

Status najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini dodjeljuje se na razdoblje od četiri godine i moguće ga je obnoviti, a primjeri najboljih praksi koriste logo 2001 Konvencije sukladno UNESCO-ovim pravilima.

Uz hrvatsku nominaciju, kao primjeri najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini, prihvaćeni su i prijedlozi Italije (Parco Sommerso di Baia) te Meksika (Hoyo Negro Underwater Archaeological Project, Tulum, Quintana Roo).
 
Potvrda je ovo napora i značaja kojeg Ministarstvo kulture i medija zajedno s drugim hrvatskim ustanovama ulaže u očuvanju podvodnih kulturnih dobara, a posebno uključivanju mladih i lokalne zajednice u očuvanju dragocjene kulturne i prirodne baštine.
 
Međunarodna kulturna suradnja na projektu zaštite podvodne kulturne baštine nalazišta Skerki Bank u Tunisu

Kako bi se osigurala zaštita vrijedne podvodne arheološke baštine u međunarodnim vodama, UNESCO-vom Konvencijom o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001. godine predviđen je sustav međunarodne suradnje na otvorenom moru.

Početkom 2018. godine Italija je obavijestila UNESCO o podvodnom arheološkom otkriću i opasnosti od pljačke podvodnih nalaza na nalazištu Skerki Bank u teritorijalnim vodama Italije i Tunisa, čime je pokrenut postupak međunarodne suradnje u međunarodnim vodama. 

Riječ je o vrlo važnom arheološkom nalazištu na kojem se nalaze ostaci nekoliko brodoloma iz više povijesnih razdoblja (od početka nove ere do Drugog svjetskog rata). Područje se nalazi na vrlo posjećenoj pomorskoj ruti koja se koristila još od antike i bila je mjesto poznatih pomorskih bitaka i u Drugom svjetskom ratu. Ovo iznimno vrijedno nalazište, kako zbog arheološke tako i zbog kulturne i biološke raznolikosti, danas je nažalost ugroženo iz više razloga – od nekontroliranog ribolova, nereguliranog prolaska tankera te podvodnih pljačkaša.

Nakon dugotrajnog pokušaja organiziranja misije, od 21. kolovoza do 6. rujna 2022. godine, ista je uspješno i provedena na dva područja - u blizini grebena Skerki Bank (tuniški kontinentalni pojas) te tragom ekspedicije Ballard-McCann u Sicilijanskom kanalu (talijanski kontinentalni pojas). Uz Tunis i Italiju kao koordinatore, a pod okriljem Tajništva UNESCO-ove 2001. Konvencije organizirana je misija u suradnji s drugim državama koje su se pridružile inicijativi - Alžirom, Egiptom, Francuskom, Marokom, Španjolskom i Hrvatskom koje su osnovale Koordinacijski odbor misije Skerki Bank-a.

U misiji se koristio istraživački brod Alfred Merlin koji je u vlasništvu Odjela za podvodna i podmorska arheološka istraživanja francuskog Ministarstva kulture (DRASSM). Brod je dužine 46 m, dizajniran posebno za arheološka istraživanja u dubokim vodama, opremljen dvama podvodnim robotima s mogućnošću istraživanja dubina do 2500 metara dubine i uređajima za dubinsko skeniranje (multibeam i side scan sonar). Tijekom misije na brodu je boravilo 20-ak znanstvenika predstavnika država sudionica, a Hrvatsku su predstavljali dr. sc. Mladen Pešić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA Zadar) i Roko Surić iz Odjela za prezentaciju MCPA Zadar.

Uz francuski doprinos koji je pokrio troškove broda i posade, financijsku potporu misiji pružile su Španjolska, Italija, Tunis te Hrvatska (Ministarstvo kulture i medija RH) u iznosu od 20 000 američkih dolara.

Riječ je o prvoj i najambicioznijoj međunarodnoj misiji ikada provedenoj pod okriljem UNESCO-a radi istraživanja i zaštite podvodne kulturne baštine u vodama Sredozemlja u skladu s UNESCO-ovom misijom i vrijednostima, radi promicanja zajedničke baštine među sredozemnim državama. Kao jedna od mediteranskih zemalja s prepoznatom skrbi i dugogodišnjim iskustvom u zaštiti podvodne kulturne baštine, svojim sudjelovanjem u ovoj važnoj kampanji Hrvatska je pokazala da može pomoći i drugim zemljama u različitim aktivnostima istraživanja podvodnih nalazišta. Doprinos u ovoj jedinstvenoj međunarodnoj misiji dodatna je potvrda velikog ugleda i uloge koju hrvatski podvodni arheolozi imaju na međunarodnoj sceni.

MCPA Zadar kao jedini UNESCO-v centar 2. kategorije u svijetu koji se bavi zaštitom podvodne kulturne baštine, svojim je sudjelovanjem na ovom projektu pokazao da je spreman biti jedan od glavnih čimbenika na sceni svjetske podvodne arheologije. Jedinstveno iskustvo, stečeno ovom prigodom, arheolozi MCPA Zadar moći će implementirati u budućim projektima sličnog karaktera. Unatoč tome što je misija Skerki Bank završena, ukoliko u budućnosti bude interesa, hrvatski se arheolozi planiraju pridružiti daljnjim istraživanjima podmorja Mediterana gdje bi mogli podijeliti znanje i iskustva u zaštiti podvodnih nalazišta.

Prvi dio misije proveden je u razdoblju od 21. do 27. kolovoza 2022. na području talijanskog kontinentalnog šelfa (prud) pod talijanskom koordinacijom kada je pregledano stanje nekoliko nalazišta na dubinama od oko 800 metara koja su već otprije poznata, jer ih je pronašla američka misija Ballard-McCann tijekom 1990-ih.

Drugi dio misije proveden je od 27. kolovoza do 6. rujna 2022. na području Skerki Banka pod koordinacijom Tunisa. Ishod misije bila je izrada detaljnog plana skeniranog dijela morskog dna i otkriće tri nova do tada nepoznata brodoloma, dva brodoloma iz 19. stoljeća i jednog antičkog brodoloma. Tijekom provedbe tog projekta angažiran je službeni snimatelj i francuska televizijska ekipa Canal+ i Gedeon programmes. 8. lipnja 2023. u sjedištu UNESCO-a u Parizu, u prigodi njegovog predstavljanja premijerno je prikazan dokumentarni film snimljen tijekom misije, a uz predstavljanje rezultata projekta, izložena je i foto izložba uglednog španjolskog fotografa Angela Fitora.

Galerija fotografija>>>