Nagrađivana književnica Ivana Bodrožić napisala je novi roman, 'Sinovi, kćeri', psihološki iznijansiranu priču o obitelji i ljubavi, u knjizi o drugosti, o tome što nam i kako nameće tijelo, posvećenoj neslobodi i cijeni koju plaća onaj koji se odluči za slobodu.
vrijeme: 12.10.2020.
Novi naslov Ivane Bodrožić "Sinovi, kćeri" objavljuje nakladnik Corto Literary u imprintu Hermes, a riječ je o priči o zaključanosti - društvenoj, obiteljskoj i intimnoj, ispričanoj kroz tri perspektive.
Kći koja nakon nesreće ostaje nepokretna, bez mogućnosti govora, prikovana za bolnički krevet, može samo pomicati zjenice. Fizički sputana i svjesna sebe osuđena je na prisjećanje. Sin, zarobljen u tijelu koje ne osjeća svojim, u dodijeljenoj ulozi koja mu je od prve svijesti o sebi strana, prisiljen je izdržati nerazumijevanje i najgora iživljavanja okoline kako bi mogao biti ono što jest.
Majka nosi teret generacija, izobličena nasilnim patrijarhatom, odrasta uz zabrane i opomene, s lekcijom kako nikada nije dovoljno dobra u svijetu u kojem nema prostora za njezine želje i htijenja.
"Ulančani su u jednu priču u kojoj svatko dobiva pravo na svoju istinu, svoju bol i želju da preživi; djeca koja pate za roditeljskom potvrdom, sinovi i kćeri koji žude za prihvaćanjem društva, roditelji oblikovani strahom koji zatim istim teško povrjeđuju svoju djecu", stoji u najavi.
Na momente lirski, a s izraženom dramskom napetošću koja se najbolje uočava u odnosu između majke i kćeri, roman "Sinovi, kćeri" donosi i priču o drugosti, prvenstveno drugosti u tijelu. Roman je to koji ukazuje na neraskidivu vezu između naših privatnih sloboda, ljudskog dostojanstva i društvenih okolnosti te posredstvom empatije kao najvažnijim rekvizitom, razbija okove i otključava naše živote, zapretane obiteljske odnose i zabranjene ljubavi.
"Sve što nam je bilo strano i nepoznato u ovoj virtuozno ispisanoj prozi Ivane Bodrožić, koja spaja spisateljsko umijeće i brigu za društvo u kojem živimo, počinjemo osjećati bliskim, svojim i poznatim. Tragom vrhunskih djela poput 'Srednjeg spola' Jeffreyja Eugenidesa ili romana Margaret Atwood koji se bave tijelom i njegovim društvenim ozljedama, snaga ovog romana u istinskoj je književnosti da potisnuto u nama preoblikuje i učini ga pokretačem osobne i društvene promjene", ističe se u najavi.
"Svaka knjiga Ivane Bodrožić događaj je za našu književnost, a njen novi roman 'Sinovi, kćeri' bio bi novost bilo gdje na svijetu; tamo gdje piše zabranjeno, na mjestima koja se zaobilaze, Ivana tek počinje pisati i ide do kraja, do tajnih, najintimnijih kutaka, do zaključanog srca svih stvari i to radi s iznimnom lakoćom i ozbiljnošću. Po zahvatu epski, u načinu lirski, poetičan i polemičan, 'Sinovi, kćeri' roman je o nama: kćerima i sinovima, onaj koji će se čitati, o kojem će se pisati i pričati – još dugo". (Olja Savičević Ivančević)
"Tema ovog kompleksnog romana je što nam i kako nameće tijelo, spol s kojim se rađamo, tijelo koje se može pretvoriti u kavez koji društvo gradi oko nečijeg identiteta. Roman posvećen neslobodi i cijeni koju osoba plaća kad se odluči za slobodu – o visokoj cijeni drugosti – autorica ispisuje s nijansiranim psihološkim uvidom i senzibilnošću ozbiljne spisateljice". (Slavenka Drakulić)
Ivana Bodrožić spisateljica je i pjesnikinja rođena u Vukovaru 1982. godine. Za debitantsku zbirku poezije "Prvi korak u tamu" (2005.) nagrađena je Goranom za mlade pjesnike Goranova proljeća i nagradom Kvirin Matice hrvatske, za najboljeg pjesnika/pjesnikinju do trideset pet godina. Njezin roman "Hotel Zagorje" (2010.), kritički hvaljen i čitan, ovjenčan je brojnim nagradama: Josip i Ivan Kozarac, Kočićevo pero, Kiklop (najbolje prozno djelo u 2010. godini), Prix Ulysse (za najbolji debitantski roman s područja Mediterana), te je postao jedan od nezaobilaznih naslova i uspješnica novije hrvatske književnosti.
Knjiga je objavljena na jedanaest svjetskih jezika, a prema njezinim je motivima nastala istoimena predstava – autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić u Gradskom dramskom kazalištu Gavelli. Drugu zbirku pjesama "Prijelaz za divlje životinje" objavila je 2012. godine, a 2014. izlazi joj zbirka kratkih priča "100% pamuk", za koju je dobila nagradu Edo Budiša za najbolju zbirku priča. Roman "Rupa" (2016.) proglašen je najboljim kriminalističkim romanom recentne domaće književne produkcije po izboru čitatelja (Nagrada Balkan Noir za 2017.), a njegovo se američko izdanje očekuje u jesen 2021. godine.
Zapažena zbirka pjesama "In a sentimental mood" izlazi 2017. godine, a prvi naslov za djecu, slikovnica "Klara Čudastvara" 2019. godine. Djela su joj prevedena na engleski, njemački, francuski, češki, danski, mađarski, makedonski, slovenski, španjolski, talijanski jezik. Živi i radi u Zagrebu kao samostalna umjetnica. (Hina)
