Izložba “Časoslov sv. Vlaha (1723.): uz 300. obljetnicu rimskoga dopuštenja i tiskanja”

Na izložbi, čiji su autori dr. sc. Ivica Martinović i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, bit će izložena knjižica „Officium proprium sancti Blasii episcopi et martyris, Reipublicae Ragusinae protectoris“ (Vlastiti časoslov sv. Vlaha biskupa i mučenika, zaštitnika Dubrovačke Republike) iz 1723., koja je važna za proučavanje Feste sv. Vlaha u Dubrovniku u religioznom, povijesnom, književnom i glazbenom kontekstu, naročito iz perspektive 18. stoljeća. Kao dokument koji je za uporabu i tiskanje odobrio Sveti zbor za obrede 25. rujna 1723. za Dubrovačku Republiku, knjižica je rezultat polustoljetnih napora koje je Republika nakon Velike trešnje 1667. godine poduzimala kako bi crkveno, institucionalizirala svetkovinu svoga Parca. Upravo ova knjižica označuje veliku liturgijsku pobjedu Republike, jer je na njezinu području blagdan sv. Vlaha dobio najviši liturgijski status »dvostruki blagdan prvoga razreda s osminom«.
 
Nakon 1723. godine, kao službeno odobreni i tiskani časoslov, „Officium proprium sancti Blasii“ oblikovao je molitveno iskustvo i mnogih naraštaja dubrovačkih svećenika i redovnika, kao i svih onih koji su se odvažili na dublje molitveno proživljavanje Parčeve svetkovine, a njih je u Dubrovniku, kako očituju rukopisi, jamačno bilo i među redovnicama te među vlastelom i pučanima. U jednom svom dijelu, a to se odnosi na prve vespere, matutin i laude, ova mala knjižica sadrži tekstove koji su u Dubrovniku doživljeni kao obvezni predložak za hrvatske prepjeve te za skladanje i pjevanje. Trajnim su književno-glazbenim izazovom postala tri latinska himna dubrovačkoga isusovca Benedikta Rogačića (1646.–1719.), koji ih je u dotjeranom obliku poslao u Dubrovnik već 1687. godine.

Izložba za sve posjetitelje u Kneževu dvoru ostaje otvorena do kraja ove godine.