Izložba 'Drugi grad – izbor radova splitskih i dubrovačkih suvremenih umjetnika/-ca'

 
Izložba otvara dijalog suvremenih dubrovačkih i splitskih umjetnika u odnosu na zajedničke teme, prvenstveno problematiku življenja u gradovima koje galopirajući razvoj turizma pretvara u destinacije, mjesta za jednokratnu upotrebu, suvenirnice i kulise skupih produkcija poput planetarno popularne serije Game of Thrones. Predstavlja umjetnike koji na manje ili više transparentan, ali uvijek antipamfletistički i kompleksan način progovaraju o ugroženosti javnog prostora, apartmanizaciji, betonizaciji i utrci za novcem, izokrenutim vrijednostima, kao i novim pojavama, kao što su sve češća povlačenja građana u zadnje oaze humaniteta pred stampedom turista.

Umjetnici/ce koji/e izlažu su Gildo Bavčević, Valentino Bilić Prcić, Duška Boban, Pasko Burđelez, Viktor Daldon, Tanja Deman, Ivana Dražić Selmani, Rino Efendić, Marko Ercegović, Tina Gverović, Ivana Jelavić, Ana Kuzmanić, Toni Meštrović, Ana Opalić, Ivana Pegan Baće, Vedran Perkov, Luko Piplica, Boris Poljak, Viktor Popović, Ana Požar Piplica, Kristina Restović, Neli Ružić, Lana Stojićević, Slaven Tolj i Ivona Vlašić.

Kustosice izložbe su Jasminka Babić iz Galerije umjetnina i Rozana Vojvoda iz Umjetničke galerije Dubrovnik.

Splitski odabir umjetnika generacijski obaseže umjetnice i umjetnike koji su svojim radom još od kasnih 1980-ih počeli promišljati svoje okruženje, preko onih koji su povratkom u Split ranih 2000-ih kroz umjetnički, ali i pedagoški rad počeli nepovratno mijenjati splitsku scenu korelirajući s relevantnim hrvatskim i internacionalnim pojavama u suvremenoj umjetnosti. Naposljetku, tu su i pripadnici najmlađe generacije – diplomanti splitske umjetničke akademije koji svojim radom ostaju vezani uz Split, jamčeći pritom održavanje ove ponekad zahtjevne, no uistinu žive umjetničke zajednice. Medijska, formalna i konceptualna raznovrsnost svjedoči o nepostojanju dominantne struje te uistinu daje mogućnost iščitavanja slojevitosti, kako u životu grada tako i u praksi njegovih umjetnika. Bez obzira na to radi li se o diskursima blisko vezanim uz društveni aktivizam ili o prigušenijim primjerima suvremenog flâneurizma, zajednički pristup svim odabranim umjetnicima je da svojim promišljenim istraživanjima i radovima prkose površnim, banaliziranim i stereotipnim predodžbama suvremenog Splita.

Umjetnici odabrani za predstavljanje dubrovačke suvremene scene mahom pripadaju srednjoj generaciji koja je u svojim formativnim godinama bila vezana za Art radionicu Lazareti osnovanu 1988. godine i koja je inovativnim umjetničkim praksama, izlaganjem u javnim prostorima i gostovanjem iznimno velikog broja različitih međunarodnih i nacionalnih vizualnih umjetnika, režisera, glazbenika, teoretičara uvelike utjecala na razvoj suvremene umjetnosti u Dubrovniku. Iako velikim dijelom više i ne žive u Dubrovniku, svojom su umjetničkom praksom i dalje vezani uz Grad i njegove probleme, ostvaruju živu i aktivnu komunikaciju s okruženjem, najčešće u mediju fotografije, videoradova i instalacija. Svim ovim umjetnicima zajednički je sustavan rad na preispitivanju stvarnosti u društvenom i metafizičkom smislu, problematiziranje konvencija medija kojima se koriste, ali i aktivna i kreativna komunikacija s dubrovačkim i, šire gledano, mediteranskim ambijentom.

Izložba u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik ostaje otvorena do 6. prosinca, a u Splitu se u Galeriji umjetnina otvara 15. prosinca 2020.