Richterov projekt nacionalnog paviljona za svjetsku izložbu u Bruxellesu 1958. dobio posebno priznanje organizacijskog odbora EXPO-a, a danas je jedini sačuvani izložbeni paviljon i na listi je zaštićenih kulturnih dobara Belgije.
Građen od stakla i metala, paviljon je predstavljao otvorenu, transparentnu građevinu koja je simbolično predstavljala novu, mladu državu, napominje se u najavi izložbe.
Nakon što je Svjetska izložba završila nacionalni paviljoni su ponuđeni na prodaju, a Richterov je otkupio Grad Wevelgem s namjerom da ga pretvori u školu. Rastavljen je i ponovno sastavljen u belgijskom gradiću Wevelgemu, te je danas ponos grada kao škola Sint-Pauluscollege, dodaju iz MSU-a.
Aktualna izložba prostoru paviljona - današnje škole predstavlja tridesetak radova iz Richterovoga arhitektonskog i umjetničkog opusa.
U čast hrvatskom umjetniku na inicijativu Organizacijskog odbora Richter Experience 2018. dodijelit će se nagrada Vjenceslav Richter jednom učeniku za najbolja ostvarenja u području likovnosti.
Uz izložbu će se održati jednodnevna konferencija o Richteru na kojoj će sudjelovati autorica izložbe Vesna Meštrić, ravnateljica Kunstmuseen Krefeld i teoretičarka arhitekture Katia Baudin i teoretičar umjetnosti Zvonko Maković.
Vjenceslav Richter (Omilje, 1917 – Zagreb, 2002) umjetnik i arhitekt, istraživač i teoretičar svojim je cjelokupnim stvaralaštvom obilježio drugu polovicu 20. stoljeća.
Jedan je od osnivača grupe EXAT-51, aktivan je sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija, autor niza arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma.
Neki od ključnih projekata koji su nastajali u drugoj polovici 20. stoljeća i kojima je Richter ostvario međunarodnu karijeru su jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, potom projekti muzejskih zgrada poput Muzeja za prostorne eksponate, Muzeja evolucije u Krapini, Muzeja revolucije u Beogradu i Sarajevu, Arheološkog muzeja u Aleppu.
Autor je Vile Zagorje, Tvornice Saponije u Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih bio je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti.
Dobitnik je niza nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu među kojima su i Herderova nagrada i Nagrada Viktor Kovačić i Vladimir Nazor za životno djelo.
Prošle godine u Muzeju suvremene umjetnosti održana je velika retrospektivna izložba Vjenceslava Richtera „Buntovnik s vizijom“ koja je valorizirala i pozicionirala Richtera u kontekstu nacionalne i internacionalne umjetničke i arhitektonske scene druge polovice 20. stoljeća.
U ožujku ove godine izložba je bila u Neue Galerie u Grazu, a Richterovo stvaralaštvo planira se predstaviti i u okviru izložbe "Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980"“, u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku. (Hina)
