U trećem ovogodišnjem tematskom bloku programskog ciklusa 'Kino na rubu', 30. listopada, predstavljaju se 'Antropološki filmski eksperimenti' hrvatskog autora Dana Okija i belgijskog autora Laurenta van Lanckera čiji rad karakteriziraju dnevnički i antropološki filmski narativi. Nakon projekcije filmova s autorima će razgovarati dr. sc. Ivana Podnar.
vrijeme: 30.10.2024. -
mjesto: Zagreb
Razgovor će se održati na engleskom jeziku.
Laurent van Lancker će se predstaviti filmom iz 2003. godine -
Trideset jedna noć, moji palestinski susreti, filmskim dnevnikom koji mapira otkriće drugačije Palestine - intimne, autorefleksivne i pune skrivene poezije, dok Okijeva
Odsutnost Teleprisutnosti hibrid dokumentarca, igranog filma i eksperimenta, kroz osobno filmsko i povijesno razmišljanje propituje naše odnos spram komunikacijskih tehnologija
.
**
Blok #3 Antropološki filmski eksperimenti
30. 10. u 19 sati, dvorana Gorgona MSU
Trideset jedna noć, moji palestinski susreti (
Thirty one nights, my Palestinian encounters), r. Laurent van Lancker, 2003, 28 min
Odsutnost Teleprisutnosti, r. Dan Oki, 2023, 25 min
**
O filmovima
Trideset jedna noć, moji palestinski susreti (
Thirty one nights, my Palestinian encounters), 2003, 28 min
Scenarist i redatelj: Laurent van Lancker
U nizu narativnih portreta pripovjedač (sam umjetnik) fokusira se na svoje susrete s palestinskim građanima koje je upoznao. Film je strukturiran kroz 31 epizodu, od kojih svaka predstavlja jednu noć u kojoj se umjetnik susreo s nekom osobom ili događajem. 'Trideset jedna noć, moji palestinski susreti' nije samo šarenilo osobnih povijesti, već i autobiografski i umjetnički putopis. Priče su kombinirane s noćnim filmskim kadrovima - realističkim ili apstraktnim - koji predstavljaju iskustva samog umjetnika.
Odsutnost Teleprisutnosti, 2023, 25 min
Scenarist i redatelj: Dan Oki
Odsutnost teleprisutnosti osobno je filmsko razmišljanje o postupnom stapanju telefona, adresara, kamere i računala u jedan gadget. Hibrid dokumentarca, igranog filma i eksperimenta o našem odnosu prema komunikacijskim tehnologijama. Okijeva kinematografska kreacija sastoji se od esejističkih narativa i slika inspiriranih povijesnim umjetnicima čija su djela usko povezana s komunikacijskim protokolima: Buster Keaton, Sophie Call i Nam June Paik. Redateljeve foto serije ljudi s pametnim telefonima snimljene u Seulu 2017. i Tokiju 1997. stopljene su s medijskim performansima sljedećih umjetnika: Sandre Sterle, Gilda Bavčevića, Williama Linn i Nine Kamenjarin. Tehnološki i umjetnički koncepti telefona u novijoj povijesti izvedeni su i prezentirani istovremeno s nostalgijom, futurizmom i humorom.
**
O gostima
Laurent Van Lancker studirao je film i antropologiju, ima doktorat iz audiovizualne umjetnosti. Predavao je na filmskim školama (INSAS Bruxelles, Film Academy Amsterdam) i sveučilištima (WWU Münster, AMU Marseille). Profesor je audiovizualne antropologije na Sveučilištu Aix-Marseille. Njegova posljednja knjiga je ‘Kinematografska etnografija: Doživljaj kultura kroz neke audiovizualne prakse’ (MUP, 2024.). Suosnivač je SIC - SoundImageCulture project lab. Snimio je petnaest filmova (eksperimentalnih, dokumentarnih i igranih) i osvojio devet nagrada. Njegovi rani dokumentarni radovi istraživali su društvene i vjerske teme. U posljednje vrijeme snimio je tri dugometražna igrana filma na temu migracija. Njegovi radovi uključuju kolaborativni, hibridni i osjetilni film, zalažući se za dijalog između etike i estetike, poetike i politike.
Dan Oki/Slobodan Jokić je filmski redatelj i vizualni umjetnik. Kao scenarist i redatelj ostvario je šest dugometražnih filmova i dvadesetak kratkih. Filmovi su prikazivani na festivalima i u kinima u najrazličitijim kontekstima; od strukovno jako renomiranih do socijalno određenih, preko galerijske artikulacije do komercijalne televizije. Nekoliko Okijevih filmova nalaze se u značajnim kolekcijama u Bruxellesu i Amsterdamu. Profesor je na području filmske i medijske umjetnosti na UMAS-u u Splitu i ADU-u u Zagrebu.
Ivana Podnar diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2014. godine predaje povijest umjetnosti, vizualnu kulturu te umjetnost danas na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu. 2013. godine doktorirala je urbanu ikonologiju na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Njeni znanstveni interesi usmjereni su prema urbanoj ikonografiji, odnosu umjetnosti i politike javnog prostora, ikonografiji suvremene arhitekture te vizualnoj kulturi.
Ulaz na program je besplatan.
Voditeljica programa: Miranda Herceg
Program podržali: Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Hrvatski audiovizualni centar.
