Kipar 2024. - prijave za jednotjednu školu/radionicu u Istri

Što je KIPAR 2024.?
Škola i radionica namijenjena studenticama i studentima kiparstva koja za ciljeve ima poticanje osmišljavanja, izrade i predstavljanja originalnih autorskih skulptura u kamenu. Nastala je povodom nekoliko važnih potreba a to su: valorizacija rada Aeksnadra Rukavine, memorijalne galerije Aleksandra Rukavine koja ove godine prerasta u kulturni centar, poticanje kulturnog dijaloga te stvaranju novih lokalnih vrijednosti.
 
Kada i gdje će se održati?
Od 29.06. do 06.07.2024. u Brtonigli, Istra.
 
Zašto KIPAR 2024.?
Aktivno sudjeluješ u stvaranju novog kulturnog nasljeđa!
 
Koja je tematska odrednica?
Antistresna forma - više o tome u opisu
 
Što vam je osigurano?
Turistička zajednica općine Brtonigla osigurava vam troškove puta, smještaja i hrane za vrijeme trajanja radionice, materijal, alat te mentora s iskustvom rada u kamenu. I rad u društvu kolega kipara J
 
Kako se prijaviti?
E-mailom na kiparbrtonigla@zoho.eu
Prijava mora sadržavati:

1. osobne podatke o autoru
2. kratki životopis, portfolio ili fotografije prijašnjih radova
3. skicu ideje za realizaciju izvedenu u crtežu i materijalu po odabiru
4. opis rada

 
Rok za prijavu je 22.4.2024.
 
Uvjeti i obaveze:
Svaki autor obavezan je napraviti jedan autorski rad za vrijeme trajanja škole.
Rad mora biti autorsko djelo sudionika. Rad po završetku izrade prelazi u vlasništvo organizatora kiparske škole, a organizator se obavezuje da će pri svakom objavljivanju reprodukcije rada poštivati autorska prava navođenja autora i naslova rada.
 
Za sva dodatna pitanja obratite se mailom na:  kiparbrtonigla@zoho.eu
ili Fb: @kiparbrtonigla
 
 
KIPAR - KIPARSKA ŠKOLA A.RUKAVINA BRTONIGLA
KONCEPT
 
Uvod
 
Aleksandar Rukavina bio je kipar i slikar koji se doselio iz Zagreba u Buje 1962. godine. Nekoliko godina radio je kao profesor u osnovnoj školi Buje, nakon čega seli u Brtoniglu gdje se posvećuje istraživanju i radu. Od zapisa i sjećanja možemo reći da je Aleksandar Rukavina bio otvorena, komunikativna osoba koja je usprkos novoj sredini uspjela pronaći svoje mjesto u društvu. Njegov rad a ni život nisu marginalizirani, o čemu nam svjedoče brojna umjetnička djela i narudžbe. Jedan od važnijih projekata po kojem je njegovo djelovanje ostalo zapamćeno je svakako Grožnjan. Boraveći u Bujama i istražujući okolicu  prepoznao je vrijednost i potencijal tog mjesta koji je tada (1965. godine) vapio za obnovom. Mjesto s prošlošću koja je umjetniku bila čitljiva u elementima srednjega vijeka, renesanse i baroka probudilo je u njemu interes. Svako mjesto u Istri za njega imalo je povijesno - spomeničku vrijednost koja se može i mora obnoviti. Njegova ideja bila je oživjeti mjesto na način da se umjetnicima ustupe prostori u kojima bi oni mogli živjeti i stvarati. Ta mu se ideja i ostvarila!
 
TEMATSKA ODREDNICA KIPAR-a 2024
 
U svakodnevnom životu gotovo je neizbježno čuti o stresu i suočiti se njime. Upotreba izraza stres sada je toliko integrirana u naše misli da se ponekad čini da je oduvijek tu. Stres je kako ga trenutno zamišljamo, relativno nov koncept koji se i dalje razvija.

Stres kroz stoljeća
Da smo živjeli u 14. stoljeću sasvim sigurno bismo koristili izraz stres. Uz jednu ili dvije značajne iznimke, termin bi imao vrlo malo veze s našim psihološkim stanjem, osim možda implicitno. Stres je imao više veze s nevoljama, teškoćama ili nekim oblikom patnje. Tek u 18. i 19. stoljeću dolazi do promjene značenja.
Kao što većina ljudi zna, 18. i 19. stoljeće povezano je s razdobljem intenzivnog znanstvenog i industrijskog napretka. Kako su se znanosti razvijale, jezik se prilagođavao kako bi artikulirao te promjene.
Prirodne te tehničke znanosti, ponajviše inženjerstvo, počele su koristiti pojmove kao što su naprezanje, deformacija, otpornost, pritisak i elastičnost za opisivanje učinaka materijala. Gotovo svatko će ovo prepoznati kao izraze koji se obično koriste u medicini i psihologiji. Drugi pak, poput pucanja, izgaranja ili prijelomne točke, danas se obično ne koriste u profesijama, ali zadržavaju mjesto u svakodnevnom jeziku koji se odnosi na emocije ili ponašanje.

Stres kao psihološki pojam
Usvajanje izraza stres kao psihološkog koncepta često se, iako pogrešno, pripisuje Hansu Selyeu 1936. Selye je dodao razvojnim idejama o stresu izlažući proces od tri faze poznat kao opći adaptacijski sindrom (GAS).
Selye je smatrao da kao odgovor na neki vanjski stresor prvo reagiramo mobiliziranjem svojih fizičkih resursa kako bismo se nosili sa stresorom ili pobjegli od njega. Selye je to nazvao fazom “alarma”. Druga faza, nazvana “otpor”, uključuje pokušaje prilagodbe ili suočavanja s vanjskim stresorom. Treće, stupanj “iscrpljenosti” javlja se ako je pojedinac ponovno izložen stresoru i ne može pobjeći ili se nositi s njim.
Kao što bi povjesničari psihologije brzo istaknuli, Selye je aktivno izbjegavao korištenje pojma stres sve do 1946. Bio je itekako svjestan činjenice da je stres usko povezan s pojmovima kognitivnog opterećenja stoga je pokušavao izbjeći kritiku da je njegova uporaba termina bila neprikladna. Ispravno je navesti da je Walter Cannon zapravo razvio pojam stres u svom radu u vezi s reakcijom borba ili bijeg (engl. fight or flight response) 1915. godine.
 
Današnji termin
Danas se pojam stres može koristiti na različite načine i u različite svrhe. Ako netko kaže da je pod stresom, svi znamo na što misli i u tom smo smislu na stres počeli gledati kao na negativno iskustvo. Psiholozi također razlikuju stres koji je štetan (distres) i stres koji je pozitivan (eustres). U smislu istraživanja, stres sada obuhvaća biokemijske, bihevioralne, fiziološke i psihološke učinke.
 
Kreativni izazov: ANTISTRESNA FORMA
Uzimajući u obzir navedeno, pitamo se kako bi izgledalo umjetničko djelo koje prikazuje dijametralnu suprotnost pojma i učinka stresa? Može li se termin stres prenijeti i na formu? Ako da, može li se prema tome i antistres vizualno prikazati? U nizu postojećih saznanja, praksi, izuma i alata koje je čovjek ponudio kao spasonosne tražimo i očekujemo zrelo umjetničko promišljanje unutar forme i značenja koje će ona pradstavljati kao odgovor na tako široku, suvremenu ljudsku potrebu. 
 
Aktivnosti
U razdoblju od osam dana, točnije od 29.06. do 06.07.2024. održat će se kiparska radionica u kamenu. Studenti iz različitih hrvatskih Akademija će u odnosu na dostavljene prijedloge biti pozvani na sudjelovanje. Skulpture komornog formata izađivati će uz pomoć mentora. Skulpture će ostati u vlasništvu općine Brtonigla te će sukladno dogovoru odabranih stručnjaka biti postavljene u javnom prostoru.
Radionica se zatvara izložbom, podjelom priznanja i koncertom.

https://www.facebook.com/kiparbrtonigla/