Drugi interdisciplinarni znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem 'Knjižna baština danas' održava se 6. i 7. studenog, a tematski se nadovezuje na prvi 'Stara knjiga / kulturno-povijesno i znanstveno izvorište' organiziran 2013. godine. Otvorenje skupa je u petak, 6. studenoga, u 9,30 sati u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Slavonije.
vrijeme: 06.11.2015.
mjesto: Zagreb: Kino Europa
Budući da je već prvi skup ukazao na brojne manje poznate fondove naših baštinskih ustanova i nužnost njihove valorizacije, Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku zajedno sa Zavodom za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku, Umjetničkom akademijom u Osijeku, Muzejom Slavonije u Osijeku i osječkom Gradskom i sveučilišnom knjižnicom ovogodišnji je skup posvetio spomeničkim riznicama ponajprije hrvatskih vjerskih institucija, osobito slavonskih, ali i onih u okruženju (Subotica, Novi Sad, Pečuh…). Riječ je o iznimno sadržajnim i do sada nedovoljno dokumentiranim knjižnim repozitorijima. Njihova raznorodnost i mnogobrojnost itekako su izazov suvremenim istraživačima u području društveno-humanističkih i interdisciplinarnih znanosti.
Skup Knjižna baština danas iščitava vrijednost i važnost stare knjige kao nezaobilaznog kulturno-povijesnog izvorišta za jezikoslovna, tekstološka, povijesna, društvena i druga kulturološka istraživanja. Skup je poziv na nova i ponovljena čitanja stari(ji)h knjižnih zbirki, koje vrlo često pričaju priče o svojim vlasnicima, korisnicima, kao i o vremenu u kojem su nastajale. Stoga su građe takvih zbirki dragocjene, suvremene i aktualne i nužno ih je čuvati i digitalizirati kako bismo ih spasili od zaborava.
To je zapravo i svrha ovog skupa: potaknuti obrazovne i znanstvene institucije u Hrvatskoj ali i u međunarodnom okruženju da očuvaju i istražuju bogate riznice ne samo vjerskih nego arhivskih i drugih baštinskih institucija. Također je cilj ovog skupa animirati hrvatske i strane istraživače na okupljanje fondovova samostanskih riznica kao ishodišta vjerskog, kulturnog i prosvjetnog života određene sredine, osobito riznica onih kultura koje su u neposrednom kontaktu. Ove godine uz hrvatske znanstvenike odazvali su se istraživači iz Slovenije i Srbije. Njihova izlaganja progovaraju o važnosti organiziranog i sustavnog prikupljanje knjižne građe, koja je još uvijek nedovoljno poznata široj javnosti, kao i o mogućnostima suvremenih elektroničkih medija koji će fondove i njihovo daljnje istraživanje približiti brojnim potencijalnim korisnicima. Knjižna baština spomeničkih riznica na taj način (p)ostaje dijelom kulturnog i znanstvenog nasljeđa.
Skup je prije svega namijenjen znanstvenicima (informatolozima, filolozima, knjižničarima, medicinarima, povjesničarima i drugima) koji bi sa svojih različitih polazišta proniknuli u staru knjigu i ukazali na njezinu slojevitost od samih početaka tiskarstva. S druge strane, on je adresiran i na bibliofile i svekoliko čitateljstvo, koje u staroj knjizi prepoznaje muzejski izložak i kulturno-povijesni iskon za proučavanje obitelji, vlasnika i čitatelja određene zbirke. Između ostalog, iz tih se fondova može rekonstruirati i povijest bavljenja knjigom.
Kako je vrijednost i važnost knjižnih fondova našeg kulturnog nasljeđa još uvijek nedovoljno istražena, nadamo se da će ovaj skup pridonijeti osvješćivanju šire javnosti o važnosti knjižne građe pohranjene u muzejima, arhivima i samostanskim knjižnicama.
Program skupa
