Glazbena drama 'Ekvinocij' Ivana Brkanovića, koja će svoju premijeru imati u četvrtak, 19. ožujka, u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu, jedno je od najvećih i najznačajnijih djela toga skladatelja u kojemu dolaze do izražaja sva glavna obilježja njegova impozantnog opusa.
vrijeme: 19.03.2015. 19,30 h
mjesto: Zagreb; HNK Zagreb, Trg maršala Tita 15
Glazbeni jezik i arhitekturu tog djela predstavio je u nedjelju u Zagrebu ravnatelj Opere HNK-a Nikša Bareza, koji će dirigirati njegovim prvim uprizorenjem na pozornici zagrebačkog nacionalnog kazališta nakon gotovo četrdeset godina.
Istaknuo je kako je riječ o glazbeno kompleksnom, svojom dramskom tematikom izuzetno aktualnom djelu, čija je jedna od bitnih odrednica njegov grandiozni intermezzo u kojemu se pojavljuje vrlo karakterističan motiv ekvinocijalne oluje koji ostaje prisutan gotovo do kraja opere.
"Još su dva osnovna motiva: prvi, kojim počinje opera, jedna je vrsta epitafa koji s odrješitim pokretima gudača i puhača stvara preduvjet za tu kompleksnu dramu ličnosti, koja je istodobno i drama prirode", kazao je Bareza na HNK-ovoj nedjeljnoj matineji "Ususret Ekvinociju". Treći motiv odnosi se na "aroganciju, deformaciju, mačizam dvaju središnjih muških likova" a pojavljuje se u naznakama na kraju prvoga čina, da bi se na početku trećega "vratio u punoj snazi".
"To je jedno teško djelo, teška drama prirode i ljudi u kojoj je koncentracija i drame i izvedbe na unutarnjoj, a ne na vanjskoj drami. U njemu dolazi do izražaja fascinantno majstorstvo Ive Brkanovića u tome na koji je način naš nacionalni melos utkao u svoju glazbu, ali ne kao citat, već je stvorio svoj originalni glazbeni jezik", istaknuo je Bareza.
Skladana na libreto Tomislava Prpića prema istoimenoj drami Ive Vojnovića praizvedenoj u HNK-u Zagreb 1895., opera "Ekvinocij" je praizvedena na istome mjestu 1950., uz apsolutni uspjeh i kod publike i kod kritike. Sljedeći je put postavljena 1978., kada je zbog slabog interesa publike izvedena tek dva puta te je povučena s repertoara.
U fokusu priče je lik Jele, zavedene i napuštene žene, oko koje se prepliću sve bitne dramaturške silnice djela. Kao majka pokušava zaštititi svojega nezakonitog sina, sada mladića, u trenutku kad mu prijeti opasnost od oca, bogatog povratnika iz Amerike, koji želi sinu oteti njegovu veliku ljubav, djevojku Anicu. U uvjetima koje je uzrokovala prirodna nepogoda, razvija se glazbeni dramski sukob rasplamsan ljudskim strastima i davno učinjenim prijestupima.
Režiju potpisuje operni redatelj Igor Pison iz Slovenskog stalnog gledališča u Trstu, kojemu je to prva suradnja s HNK-om Zagreb. Postavljanje te opere bilo je za njega pravi izazov, kazao je, budući da je riječ o suvremenom klasiku koji nije toliko poznat njegovoj generaciji. "Prvo što sam primijetio jest ogromna količina dueta kroz koje se razvija većina scena", napomenuo je redatelj.
Riječ je o jednoj tematski izuzetno aktualnoj priči, koja motivima i psihologizacijom likova podsjeća na "realizam filmova Ingmara Bergmana", dodao je, a ono što mu je posebno bilo bitno je "prepričati podrijetlo, planove i nade likova, predočiti socijalnu strukturu kojoj su izloženi, pazeći pritom da ih se ne pretvori u karikature".
Partituru je za izvedbu i tisak priredio skladateljev sin Željko Brkanović. To je bilo nužno jer je postojeća, stara partitura sadržavala puno krivih nota, raznoraznih dinamičkih oznaka koje nisu bile adekvatne, neki su dijelovi nedostajali i slično, pojasnio je Brkanović. Pri reviziji nastojao se što više približiti originalu a obnovljena će se partitura nakon najnovije premijere i tiskati, dodao je.
Intendantica HNK-a Zagreb Dubravka Vrgoč osvrnula se na Vojnovićev dramski predložak, istaknuvši kako je riječ o "drami koja je obilježila hrvatski dramski realizam i usmjerila ga prema nekom drugom vremenu, gotovo prema simbolizmu". "To je jedno amblematsko djelo hrvatske dramske književnosti o tome kako ljudske sudbine određuje nešto drugo, a ne oni sami, u kojemu se Vojnović bavi temama smrti, života i rađanja s kojima se isprepliće tema zavičaja", kazala je Vrgoč.
Glazbeni ugođaj opere gledateljima su u pratnji Darjana Ivezića za klavirom dočarali izvedbama odabranih ulomaka tumači glavnih uloga Dubravka Šeparović Mušović, Tamara Felbinger-Franetović, Ivica Čikeš, Domagoj Dorotić i Siniša Hapač. (Hina)
