Na pročelju kuće na Matejušci, na Trumbićevoj obali, u srijedu, 19. veljače, je svečano otkrivena spomen ploča akademiku Slobodanu Novaku koji je rođen u toj zgradi.
vrijeme: 19.02.2025. -
mjesto: Split
Tom je prilikom gradonačelnik Ivica Puljak ustvrdio da je riječ o velikanu splitske, hrvatske i europske književnosti. Puljak je izrazio zadovoljstvo što je Novak potekao iz grada podno Marjana i u njemu proveo dio svog života. Vjeruje kako smo svi kao djeca čitali njegova djela kroz lektiru, a kao odrasli živjeli njegova djela zajedno s njim.
Na otkrivanju spomen ploče bio je stariji Novakov sin Ranko koji se podsjetio da su stanovali u samom središtu Splita, u blizini Starog placa i kazališta, pa je kao malo dijete gledao predstave, ali i išao na utakmice Hajduka.
"Vidio sam druženje svoga oca s književnicima i kulturnim radnicima s kojima je na Marjanu igrao nogomet, a s malom barkom (šešulom) nas je kao obitelj vodio na kupanje. Tako da su moja najranija sjećanja vezana uz Split i Hajduk", kaže Ranko Novak.
Umirovljeni sveučilišni profesor Ivan Bošković ustvrdio je kako je ime Slobodana Novaka preveliko da bi ga se Split tako lako odrekao, a postavljanje spomen ploče pokazuje da je on splitski, kao što je Split sastavni dio njegove književnosti.
Ocijenivši kako je Novakova književnost među "najotpornijim stranicama u hrvatskoj književnosti", Bošković je istaknuo kako njegova djela postavljaju pitanja i nude odgovore, a to nisu samo pitanja iz njegova i našeg vremena nego i iz vremena koja dolaze, a ta su vremena neizvjesna.
Odluku o postavljanju spomen-ploče donijelo je Gradsko vijeće Splita 14. studenoga 2024. u povodu obilježavanja 100. obljetnice Novakova rođenja. To je već treća spomen-ploča jer osim u Splitu postavljene su na njegovoj kući na otoku Rabu i na kući u Zagrebu u kojoj je živio i radio niz godina.
Slobodan Novak rođen je u Splitu 1924. godine, a umro je u Zagrebu 2016. godine. Radio je kao lektor i korektor, bio je dramaturg u splitskom HNK-u, novinar i urednik u nakladničkim kućama. Bio je izvanredni član HAZU-a, gdje je imao funkciju voditelja na Odjelu za povijest hrvatske književnosti. Proglašen je 1999. počasnim građaninom Raba, gdje je i pokopan. (Hina)