Dvosveščani broj časopisa Odjela za kroatistiku i Odjela za rusistiku Sveučilišta u Zadru 'Croatica et slavica Iadertina 16', posvećen 90. obljetnici života akademika Ivana Aralice, objavilo je Sveučilište u Zadru.
vrijeme: 23.03.2021.
mjesto: Zabok
Glavni i odgovorni urednik časopisa Josip Lisac ističe kako je Aralica neosporno važan i vrlo plodan hrvatski pisac rođen u Puljanima kod Promine 10. rujna 1930. Nije bio uključen ni u krugovaška ni u razlogovska kretanja, napominje i dodaje kako je vrijedno pisao da bi sedamdesetih godina postao poznat kao glasoviti prozaik.
Naglašava kako se kao veliki autor povijesnih romana bavi u mnogim djelima i suvremenom tematikom. Aralica, klasik hrvatske književnosti, ostvario je, ističe Lisac, opsežno djelo izrazitih vrijednosti.
U prvom svesku časopisa objavljeno je 12 radova, među kojima su i radovi Domagoja Vidovića o prominskim imenima u romanu "Život nastanjen sjenama" Ivana Aralice te Ivane Odže o pilatovskim motivima u Araličini stvaralaštvu i Nikole Sunare o praznovjerju u romanu "Japundže".
Ivan Botica i Tomislav Galović pišu o egdotici glagoljskih notarskih isprava, Ana Šimić o glagoljaškoj demokratizaciji pismenosti, Boris Kuzmić o jeziku kajkavskih dramskih tekstova Josipa Kovačevića, Marijana Galić o nazivima za isprave u srednjovjekovnim bosanskim i humskim administrativnim tekstovima, Goran Filipi o istrorumunjskoj fitonomiji.
U prigodi 150. obljetnice rođenja književnika Viktora Cara Emina Sanja Franković piše o romanu "Danuncijada", Tonči Lazibat o europskim gradovima u poeziji Dragutina Tadijanovića, Tea Sabol o Maurovićevoj obradbi djela hrvatskih pisaca i Tea Vigato o Zdenku Viturini.
U drugom svesku objavljeno je 8 radova, 9 nekrologa i 9 prikaza.
Tjaša Markežič piše o ženskim oblicima koji potječu od imenica muškoga roda u hrvatskom, Glorija Vickov i Eva Jakupčević analiziraju sažetke završnih i diplomskih radova studenata na engleskom kao stranomu jeziku, Robert Bacalja i Katarina Ivon analiziraju gradišćanski kalendar iz 1945., Sandro Milanko piše o stilu književnih prevoditelja, Vedad Spahić i Indira Šabić pišu o kognitivnom metaforiziranju, Luka Huzjak strukturalno analizira "Malograđanske priče" Janka Jesenskoga, a Zoran Ćoso o motologiji i fantastici u postmodernističkoj prozi. (Hina)
