Knjigu 'Dijalekti, jezična povijest i tradicija. Zbornik u čast Josipu Liscu', u kojem stručnjaci pišu o jezično-povijesnim, dijalektološkom i slavističkim temama, objavili su Sveučilište u Zadru i zadarski Ogranak Matice hrvatske.
vrijeme: 07.12.2020.
mjesto: Zadar
bornik su uredili Gordana Čupković Josip Galić i akademik Josip Bratulić, a sadrži pedesetak priloga koji raznorodnošću znatnim dijelom pokrivaju širinu znanstvenih interesa profesora Josipa Lisca.
Pritom su nezaobilazni dijalektološki prilozi – od studija o kajkavskim i čakavskim piscima, preko akcentoloških, sintaktičkih, frazeoloških, leksikoloških i leksikografskih prinosa o hrvatskim organskim idiomima te sinteze o jednome kajkavskom dijalektu, do pregleda proučavanja dijalekata u Bosni i Hercegovini te priloga o prostiranju i definiranju torlačkoga narječja.
Prilozi iz književnojezične povijesti sežu od hrvatskostaroslavenskih početaka, preko proučavanja grafijskih i jezičnih osobitosti tekstova dopreporodnoga doba, pa i nastojanja u inojezičnome poučavanju u dopreporodnim slovnicama, potom uvida u poslijetridentinski imaginarij, zatim pregleda promišljanja o gradišćanskohrvatskome jeziku do studija pravopisnih i jezičnih tendencija s početka 20. stoljeća.
Objavljeni su i prinosi iz leksikologije, etimologije i onomastike.
U zborniku se donose i novi pogledi na djelovanje istaknutih filologa, objavljuje se arhivska građa, otvaraju se nove muzikološke i filološke perspektive istraživanja hrvatskih renesansnih autora, a mogu se naći i prilozi o tradicijskim običajima.
U nekoliko su priloga i eksplicitno prikazani Liščevi prinosi kao ššto su oni o zavičajnim goranskim govorima, o govorima zadarskoga područja, o hrvatskoj književnosti 19. stoljeća te o priređivanju Pletikosina putopisa. U dodatku su objavljene biografska crtica o Liscu te preuređena bibliografija radova.
Profesor emeritus Josip Lisac rođen je 23. studenoga 1950. u Turnima kod Delnica, u Gorskom kotaru. Na Filozofskom fakultetu u Zadru završio je studij kroatistike i filozofije, gdje je i doktorirao 1986. disertacijom o goranskim kajkavskim govorima. Na Filozofskom fakultetu u Zadru u trajnom je zvanju redovitoga profesora od 2002. Predavao je ili predaje na više poslijediplomskih studija iz lingvistike; voditelj je poslijediplomskog studija lingvistike na Sveučilištu u Zadru. Osnovni mu je interes dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika.
Sudjelovao je u međunarodnim projektima iz jezikoslovnoga zemljopisa. Surađivao je i surađuje u brojnim časopisima i u Hrvatskoj i izvan nje. S Dunjiom Fališevac i Darkom Novakovićem pokrenuo je zbornik Hrvatska književna baština. Na Sveučilištu u Zadru pokretač je časopisa Croatica et Slavica Iadertina. Član je uredništva Čakavske riči i glavni urednik Zadarske smotre.
Objavio mnogobrojne znanstvene studije i članke, a glavna su mu djela "Hrvatski jezik i njegovi proučavatelji", "Hrvatski dijalekti i jezična povijest", "Hrvatski govori, filolozi, pisci", "Hrvatska dijalektologija I" (štokavski dijalekti i govori te torlački govor), Hrvatska dijalektologija II (čakavsko narječje). (Hina)
