Knjigu Vesne Badurine Stipčević ‘Hrvatskoglagoljske makabejske knjige’, kao važan dio proučavanja u rekonstrukciji srednjovjekovne hrvatskoglagoljske Biblije, objavila je Hrvatska sveučilišna naklada.
vrijeme: 16.12.2020.
Knjiga je, ističe nakladnik, izniman doprinos rekonstrukciji hrvatskoglagoljske Biblije i naših znanja o glagoljašima-prevoditeljima s latinskoga jezika u srednjem vijeku kao i za istraživanja hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, hrvatskoglagoljske književnosti kulture i književnosti.
Premda srednjovjekovna hrvatskoglagoljska Biblija kao cjelovita knjiga nije očuvana, na njezino postojanje ukazuju arhivski podatci, a opsežna biblijska čitanja u glagoljskim brevijarima i misalima omogućuju rekonstrukciju prvobitnoga glagoljskoga biblijskoga teksta, napominje nakladnik.
"Hrvatskoglagoljske makabejske knjige" (276 str.) sadrži četiri glavna poglavlja - Hrvatskoglagoljski biblijski tekstovi, Makabejske knjige, Hrvatskoglagoljske Makabejske knjige i Zaključnu riječ.
Autorica u prvom poglavlju temeljito izlaže problematiku istraživanja hrvatskoglagoljske Biblije od početaka hrvatske paleoslavistike do danas. Pri tom ističe kako prijevodi Biblije imaju veliko kulturno i književno značenje za mnoge narode, pa tako i za hrvatski narod.
U drugom poglavlju razlaže o kompleksnoj problematici Makabejskih knjiga u biblijskoj literaturi te povijesnim događajima opisanima u tom dijelu knjige. Posebice se osvrnula i na deuterokanonske starozavjetne knjige koje Židovski svetopisamski kanon nije priznavao i njihovu povijest sve do njihova uvršćivanja u biblijski Kanon katoličke Crkve.
U trećem je poglavlju autorica proučila tradiciju Makabejskih knjiga u hrvatskoglagoljskim rukopisima, brevijarima i misalima od najstarijih iz 13./14. stoljeća do tiskanih iz 16. stoljeća. Potanko je proučila sve tekstove Makabejskih knjiga sačuvanih u hrvatskoglagoljskim spomenicima, brevijarima i misalima s bibliografijom, a zatim je obradila i pasiju Makabejaca.
U zaključnom dijelu autorica iznosi rezultate svoga istraživanja do kojih je došla tekstološkom metodom i na mnogim primjerima pokazala da su glagoljski tekstovi prevedeni s latinskoga jezika. Komparativno-tekstološkom metodom utvrdila je postojanje dviju brevijarskih matica - krškoistarske i zadarskokrbavske te da kod misalskih Makabejskih tekstova postoje podudaranja s dvije misalske matice.
Ova je knjiga izniman doprinos rekonstrukciji hrvatskoglagoljske Biblije te naših znanja o glagoljašima-prevoditeljima s latinskoga jezika u srednjem vijeku te za istraživanja hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, hrvatskoglagoljske književnosti kulture i književnosti.
Premda srednjovjekovna hrvatskoglagoljska Biblija kao cjelovita knjiga nije očuvana, na njezino postojanje ukazuju arhivski podaci, a opsežna biblijska čitanja u glagoljskim brevijarima i misalima omogućuju rekonstrukciju prvobitnoga glagoljskoga biblijskoga teksta.
Vesna Badurina Stipčević rođena je u 1961. Zagrebu. Znanstvena je savjetnica u Staroslavenskom institutu u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavala je kolegij "Hrvatska srednjovjekovna književnost", a sad predaje kolegije iz medievističke i paleoslavističke problematike na Doktorskom studiju medievistike pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Doktorskom studiju Kroatologije na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Autorica je knjiga "Hrvatskoglagoljska legenda o svetom Pavlu Pustinjaku" i "Hrvatskoglagoljska Knjiga o Esteri". (Hina)
