U četvrtak, 3. prosinca, u 13,30 sati, svečano će na istočnom platou Knjižnice Jelkovec, Ulica Vladimira Strahuljaka 3, uz šetnicu Rimski put, biti otkriven spomenik Rimski miljokaz u Jelkovcu u sklopu akcije 'Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine'.
vrijeme: 03.12.2020. 13,30 h
Rimski miljokazi imali su ulogu putokaza kojim se primarno označavala udaljenost do većeg grada, ali su jednako tako imali i promidžbenu ulogu glorificiranja vladajućeg cara pod čijom se nadležnošću cesta nalazila. Original jelkovečkog miljokaza, kojeg čuva Arheološki muzej u Zagrebu, pronađen je 1934. godine, uz današnju ulicu Rimski put, odnosno autentičnu trasu nekadašnje rimske ceste od Siscije, preko Andautonije, do Ptuja, te nosi natpis formalnog vlasnika ceste, rimskog cara Makisimina Tračanina za čije je vladavine, 235. godine, i postavljen. Spomenik je imao ulogu cestovnog putokaza i označavao je udaljenost lokacije na cesti od rimskog grada Siscije (Sisak). Upravo zahvaljujući pronalasku ovog spomenika, jednoznačno je lociran rimski grad Andautonija na području današnjeg Ščitarjeva, udaljenog oko 4,5 km od Jelkovca.
U realizaciji projekta postavljanja jelkovečkog miljokaza, uz autore Akcije, sudjelovali su Muzej Prigorja, Knjižnice grada Zagreba, Konzervatorski odjel u Zagrebu te stalni pokrovitelji Akcije Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatski prirodoslovni muzej.
Financijsku podršku pružili su Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, i Turistička zajednica grada Zagreba.
Muzejskom akcijom Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine, koju grupa autora uz kontinuiranu potporu Arheološkog muzeja u Zagrebu i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja provodi već punih 30 godina, obilježene su autentične lokacije pronalaska arheoloških i paleontološko-geoloških spomenika. Ideja ovakvog oblika muzejske komunikacije potiče od muzejskog savjetnika Arheološkog muzeja u Zagrebu, pokojnog dr. sc. Zorana Gregla kojoj su se pridružili muzealac Nenad Jandrić i arhitekta Željka Kovačića. Nakon smrti dr. Gregla autorskom timu pridružio se arheolog Ozren Domiter.
Ljepota ove ideje počiva na njenoj jednostavnosti. Načini se oponašak (odljev) predmeta arheološkog ili geološko-paleontološkog značaja, a za kojeg postoje pouzdane okolnosti nalaza, te takav odljev, uz kratak interpretacijski tekst o značaju i starosti predmeta te okolnostima pronalaska, biva postavljen na mjesto gdje je nekoć pronađen. Jedini je uvjet da je predmet pronađen na području grada Zagreba, dok Zagreba još, formalno, nije bilo, dakle prije osnutka Zagrebačke biskupije 1094. godine. Takvom inverzijom muzejskog u urbano, statičnog u živuće, muzejski predmeti u vidu svojih kopija izlaze iz muzeja u vrevu gradskih ulica, dajući im dašak muzealnosti i svjedočeći povijest grada dok ga, barem formalno, još nije bilo. Za ovaj projekt autori su dobili nagradu u sekciji Prijedlog 26. Zagrebačkog salona arhitekture, 1991. godine.
Tijekom 30 godina sustavnog provođenja muzejske akcije „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine“ do sada je obilježeno 13 lokacija na kojima su pronađeni predmeti arheološkog ili paleontološkog značaja, a otkrivanjem spomenika u Jelkovcu, u 30. godini trajanja Akcije, otkriven će biti i 14 svjedok bogatog nasljeđa grada Zagreba:
1. Kerestinec– nadgrobni spomenik Poncija
2. Petrinjska ulica – mramorna glava Rimljanina
3. Frankopanska ulica – kost mamutova kuka
4. Stenjevec - župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – ploča sa zapisom koja obilježava rimsko naselje iz 1. - 2. stoljeća te kasnije starohrvatsko groblje iz 11. - 13. stoljeća
5. Križanje Savske i Vukovarske ulice – ploča s reljefom keramičkog vrča s dvije ručke kao podsjetnik na dva antička paljevinska groba datirana u 1.- 2. stoljeće
6. Banjačićeva ulica – brončani kipić boga Jupitera
7. Kaptol – rimski nadgrobni spomenik Akonije Salvije
8. Gornji Bukovec – ulomak kruništa stele rimskodobnog nadgrobnog spomenika
9. Podsused – kostur kita
10. Mirogojska cesta – ranokršćanska lampica u obliku janjeta s Kristovim monogramom
11. Park Ribnjak – rimski nadgrobni spomenik Lucija Egnatuleja Florentina
12. Trg bana Josipa Jelačića – novac rimskog cara Dioklecijana
13. Zgrada županijskog suda – novac rimskog cara Hadrijana
14. Jelkovečki miljokaz – istočni plato Knjižnice Jelkovec
U nadolazećem razdoblju, želja je autora Akcije nastaviti s njenim intenzivnim provođenjem te u gradsku vrevu interpolirati i predmete poput: starohrvatskih naušnica na Kaptolu, Galerijeva srebrnjaka na Markovu trgu, brončanodobne ostave u Dežmanovom prolazu, rimskog vjedra sa Zagorkse ceste…. s ciljem svjedočenja i promicanja bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa Zagreba.
„…Čija je prošlost? Kome pripadaju predmeti koje smo našli na mjestima gdje su nekad davno bile nečije kuće, groblja, njive, ceste…? Danas živućim ljudima. Građanima. Kao malo koje drugo mjesto, grad je živa memorijska strukturu koju je moguće očitavati kao neku vrstu muzeja, kao višeslojnu konfiguraciju memorije. Ovaj je projekt omogućio građanima Zagreba da nešto prošire svoje vidike i poimanje važnosti vlastitog postojanja, kao tek posljednje epizode u golemom vremenu koje im prethodi. Projekt je savršen primjer tankoćutne i temeljite strukovne i građanske kulture.“- prof. dr. sc. Tomislav Šola
