Preskočite na glavni sadržaj

Praizvedba baletne predstave 'Kraljevi bogova' zatvara 28. MBZ

Nakon kruženja po mnogim gradskim lokacijama, 28. Muzički biennale Zagreb u subotu se vraća u Hrvatsko narodno kazalište s čijim baletnim ansamblom i solistima glasoviti francuski koreograf Pascal Touzeau priprema predstavu 'Kraljevi bogova'. Originalnu glazbu koju su napisali mladi hrvatski skladatelji Ivana Kiš i Tomislav Oliver izvodit će Orkestar HNK pod ravnanjem maestra Diana Tchobanova.
vrijeme: 25.04.2015. 19,30 h
mjesto: Zagreb; HNK Zagreb, Trg maršala Tita 15
url: http://www.mbz.hr/

Plesna suita od sedam stavaka Kompleksna poezija inspirirana je esejom o estetici 'In’ei Raisan / U pohvalu sjene', jednoga od najvažnijih japanskih književnika dvadesetoga stoljeća Junichira Tanizakija. U svojoj esejističko-lirskoj prozi Tanizaki pruža kontrastivno komparativnu analizu tradicionalne japanske i suvremene zapadnjačke estetike, fokusirajući se na najveću razliku koju on vidi u posve različitom poimanju svjetla i sjene; odnosno zapadnjačke sklonosti svjetlu i blještavilu, nasuprot japanskoj privrženosti sjeni, tami i prigušenoj svjetlosti. U ovome Tanizaki prepoznaje odraz temperamenta i načina poimanja života i umjetnosti – japanska smirenost i pritajenost, antipod je zapadnjačkoj probitačnosti, prodornosti, težnji ka napretku te stalnoj dinamici i aktivnosti. Autor glazbe u svojem je  stvaralačkom postupku  vođen željom za suočavanjem ovih suprotstavljenih ideja, sintezom dvaju, na prvi pogled, nepomirljivih pristupa. S jedne strane težnja za visokim stupnjem kohezije glazbenoga materijala, pri čemu dominira složena organizacija međuodnosa individualnih elemenata skladbe, a s druge strane potreba za njihovom selektivnom raspoznatljivošću. Jasnoćom kontrasta na razini strukture i forme, koje se isprepliću u dijalektičkome narativu, koji se  postupnim  raslojavanjem postupcima redukcije, stilizacije i montaže glazbenoga materijala pokušava približiti stanju potpune čistoće ekspresije u kojemu zvuk postaje apologija sjene.
 

Iako se priča 'Mehanizma' sebičnoga gena djelomično temelji na životu poznatoga kemičara i znanstvenika Georgea Roberta Pricea, balet se ne bavi teoremom nego autoricu zanimaju Priceovi procesi i promjene. Odabrana glazbena forma je zrcalna, jer je ona izravno povezana sa sadržajem; prije zrcala Priceovo je znanstveno otkriće, a nakon zrcala potpuni životni obrat.

Glazbu čine sljedeći dijelovi:
1. razmišljanje
2. stroj za gen – stvaranje
3. mračnije istine o ljudskoj prirodi
4. silazak
5. vrisak i implozija vriska
6. pad pri usponu
7. 7. lipnja
8. stroj za gen – kvar
9. sniježi prema gore ( ostalo mi je točno 15 penija)
10. koda

Izvor: HNK / MBZ