U srijedu, 15. prosinca, u Muzeju grada Rijeke, povodom izložbe Riječki torpedo, prvi u svijetu, održavaju se dva predavanja: Goran Pernjek govorit će na temu čuvar obale - upravljanje udvojenim kormilom, a Luciano Keber o iskustvu izrade modela čuvara obale.
vrijeme: 15.12.2010. 17,30
mjesto: Rijeka; Muzej grada Rijeka
Goran Pernjek 'Čuvar obale' - upravljanje udvojenim kormilom
'Udvojeno kormilo - nikada prije i nikada poslije nije se u povijesti pomorstva pojavilo ništa slično kao na Luppisovom 'čuvaru obale'. Ergonomski opravdano ili tek još jedan novi izum koji će ostati negdje zapisan ali nikad provjeren u praksi? Zamisao da se s obale, pomoću konopa, upravlja 'čuvarom obale' ostvarila se tek u maketi koja nije sačuvana u originalu. Postoje samo slične replike na kojima se ponavlja 'sumnjivo' udvojeno kormilo.
Svoju ideju da se čuvarem obale upravlja kao i sa svakim drugim vozilom tog vremena (1860.) Luppis je pokušao prenijeti i na plovilo. Tako bi vojnici koji nemaju iskustva u upravljanju plovilima mogli sigurno dovesti čuvara obale do cilja, neprijateljskog broda, i potopiti ga.'
Luciano Keber - Iskustvo izrade modela 'čuvara obale'
'Fotografije triju gotovo identičnih modela, poslužile su kao osnova rekonstrukciji Luppisovog 'Čuvara' ili 'Spasitelja' obale (ovisno da li se naprava shvaća kao ofenzivna –napadačka ili defenzivna –obrambena). Sveobuhvatnim, ali i detaljnim tehničkim analiziranjem pokušalo se je odgovoriti na samonametljiva pitanja djelotvornosti:
- Plovnost (maritimna sposobnost);
- Upravljivost (kormilarenje);
- Samozapaljenje (eksplozivnost).
Izrađene su skice, nacrt trupa i naposljetku model koji bi svojim predočenjem promatraču trebao dati barem neke odgovore. Uspoređujući sva tri modela (fotografije) međusobno, nije moguće razabrati njihovu međusobnu poveznicu: vrijeme nastajanja i redoslijed izrade, već samo bitne vizualne razlike isključivo tehničke prirode.
Osnovne karakteristike su uzak, visok i dugačak trup, koji zbog većeg 'korisnog' tereta uranja neproporcionalno duboko. Trup je smisleno podijeljen uzdužno na dva dijela: pramčani prostor za 'teret' tj. eksploziv, i krmeni, u kojem je smješten pogonski mehanizam.
Kormilo je specifično: sastoji se od tri dijela, od tri površine, razdijeljene na nepomični prednji i pomični stražnji dio koji se sastoji od dva lista, lijevi i desni. Način djelovanja odnosno uspješnost upravljanja je upitna, a na određenoj (većoj) udaljenosti vjerojatno nedjelotvorna.
Mehanički upaljač se sastoji od više 'upaljača' međusobno povezanih tankim čeličnim užadima: na samom pramcu smješten je glavni 'vanjski' upaljač koji se sastoji od sustava poluga. Preostali upaljači nisu ništa drugo nego dvije 'širnice' (po jedna sa svake strane) i 'jarbol' u vertikalnoj sredini predmetne naprave (Čuvara).
Ostaju nerazjašnjene dvije osnovne činjenice: princip djelovanja kormila i način iniciranja eksplozije udarom naprave o prepreku (neprijatelja). Osnovne razlike među spomenutim trima razmatranim modelima, točnije fotografijama, su vizualne: smještaj odnosno izgled bočnih plovaka, i vidno različit položaj najveće poluge pramčanog 'vanjskog' upaljača.
I poslije iskustva izrade modela Luppisovog 'Čuvara obale', osim što su razrađeni poneki tehnički detalji, nisu dobiveni odgovori na temeljna pitanja kao što su upravljanje i samozapaljenje 'torpeda'. Vjerojatno je trebalo ponoviti pokus i u naravi, pustiti ploveću napravu u more i pokušati njome i njenim kormilom upravljati, te u potpunosti funkcionalno rekonstruirati pramčani mehanički upaljač.'
