Predstavljanje dokumentarnoga etnografskog filma 'Nagrišpane traverse'

U filmu su sudjelovali: Arizona Raljević, Goroslav Oštrić, Ante Tonči Puhov, Karmen Frka Šeparović, Vesna Petešić, Ante Mihić

Scenarij: Lidija Bajuk, Ante Rozić Zvuk: Zoran Knežević Montaža: Damir Cimperšak Fotografija: Ante Rozić Glazba: Lidija Bajuk Produkcija: Ante Rozić, Koraljka Kuzman Šlogar Režija: Ante Rozić Godina proizvodnje: 2016.
 
Iako se u suvremeno doba nastoji odmaknuti od prošlosti kao anakrone kategorije i okrenuti budućnosti, čovjek je u prošlost ukorijenjen. Na tom promišljanju temelji se dugometražni etnografski film Nagrišpane traverse o svakodnevnom i blagdanskom životu različitih generacija žena na Dugom otoku. Raznovrsna i osebujna prirodna i kulturna baština Dugog otoka, hrvatske kolijevke pomorstva i osobite uvale Telašćica u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Kornati, u povijesni je slijed upisana od predantičkih do današnjih dana. Prema iskazima njegovih suvremenih kazivača – bake Arizone Raljević, poljoprivrednika i ribara Ante Tončija Puhova, liječnice Karmen Frke Šeparović, knjižničara Ante Mihića i biologinje Vesne Petešić te prema zapisima s terenskih istraživanja povjesničara Goroslava Oštrića pohranjenih u Dokumentaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku, prema publikacijama pojedinih Dugootočanki i Dugootočana, kao i prema zavičajnim zbirkama Hrvatske knjižnice i čitaonice Sali, Narodnog muzeja Zadar i JU Park prirode Telašćica, film propitkuje patrijarhalnost i mjesto žene u svakodnevnome i blagdanskom okruženju otočne lokalne zajednice. Današnja društvena ravnopravnost otočanki, nezamjenjivih sudionica porodičnog privređivanja i predanih čuvarica tradicije, donedavno opasanih nagrišpanim traversama, posljedica je ekonomsko-političkih previranja i sustavnijeg obrazovanja ženskog stanovništva u 20. stoljeću. Pod površinom naizgled statične slike stočarsko-poljoprivrednoga i ribarsko-pomorskoga otočnog načina života, u kojem kultivirani krajolik kostrišta, polja, vinograda, maslinika, hrastika i borika presijecaju povijesne lokve, gomile, humci, gradine, vile, utvrde, natpisi i preslice, postojano pulsira živopisno tkivo promjenjivih društveno-ekonomskih odnosa i utjecaja. Nove tradicije i znakovi identiteta razgrađuju i prožimaju one prethodne, o čemu od 1958. kontinuirano svjedoči manifestacija Saljske užance, upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.