Predstavljanje knjige Zlatka Marinovića uz otvorenje izložbe u Galeriji Emanuel Vidović

Organizator urednik i autor fotografija u opsežnoj i bogato opremljenoj monografiji je umjetnički fotograf Damir Fabijanić, a autorica izložbe muzejska savjetnica Nela Žižić. 
 
O knjizi će, uz ravnateljicu Muzeja grada Splita, Vesnu Bulić Baketić, govoriti Radoslav Bužančić, Damir Fabijanić i Ingrid Badurina Danielsson.

O izložbi

Dio radova se tematski i motivski dotiče mora i Mediterana pa tako i njegove flore i faune, bogomdanih izvora hrane za čovjeka. Dalmatinski naivac Eugen Buktenica je slikajući kamenu kuću s voćnjakom površinu slike oživio svuda razasutima crvenim plodovima trešnje, a Stipe Nobilo je u prvi plan svog kolorističkim plohama strukturiranog pejzaža postavio stablo masline. Slikarski konceptualac Matko Trebotić je proširio repertoar svojih zavičajnih motiva-simbola na rogač, jabuku i maslinu, a Mile Skračić je u sliku mediteranskim svjetlom oživljenih boja umetnuo slasnu mušulu. Vatroslav Kuliš se, privučen ljepotom kaćiperne ženke morskoga ježa, nakratko vratio figurativnom izrazu, a Gorki Žuvela se prepustio uživanju u oblikovanju tanane iglice od murano stakla i stvaranju dojma svjetlucanja i sluzavosti njene kože. Kuzma Kovačić je dao umjetničku važnost skromnoj srdeli tako što ju je postavio na maestralno obrađenu gipsanu krijestu vala, a Petar Dolić je modelirajući komarču od tirkizno-zelenog brušenog stakla zarobio i dio mora puštajući svjetlu da potakne njegovu fluidnost. Dalibora Stošića privukla je plošno-istanjena masa listova agave koji u njegovoj izvedbi poput pile paraju prostor svojim čeličnim zupcima. Joško Eterović se u svom visoko estetiziranom radu Oblutak poigrao s pojmovima prirodnog i artificijelnoga, apstraktnog i konkretnog pa tako dopustio mogućnost da u obliku, teksturi i boji skulpture pronađemo i oblutak s neke zamišljene morske plaže. (Nela Žižić, autorica izložbe)
 
Izložba je otvorena do 15. rujna 2024. godine.


Opširnije