Predstavljanje knjige 'Zmajeva nevjesta' Vlade Uroševića održat će se u četvrtak, 23. siječnja, u 20 sati, u knjižari-galeriji Kabinet Malih zvona (Savska cesta 28, prolaz Cibona). O knjizi će govoriti prevoditelj Ivica Baković i urednik Josip Čekolj; moderirat će Sanja Lovrenčić.
vrijeme: 23.01.2025. -
mjesto: Zagreb
Naklada Mala zvona objavila je, u svojoj seriji knjiga nazvanoj Fantastičnom knjižnicom, roman-bajku Vlade Uroševića - Zmajeva nevjesta. Zahvaljujući izvrsnom prijevodu Ivice Bakovića, hrvatskim čitateljima omogućeno je da napokon zavire u fantastičan svijet ovog klasika makedonske književnosti.
O knjizi:
Kad mu zmaj otme sestru, mladi junak ovog romana polazi na neobično i opasno putovanje svijetom koji je razdijeljen na dvije veoma različite zemlje - Gornju i Donju. Čitatelji zajedno s njim, jednim učenim štakorom, jednom spretnom osom i drugim pomagačima zaranjaju u magičan svijet Vlade Uroševića, jednog od najznačajnijih suvremenih makedonskih književnika. Na putu će se susresti s mnogim pojavama i bićima koja potječu iz bogate makedonske usmene književnosti. Ovo djelo, podnaslovljeno kao Roman-bajka, počiva na tragovima mitova, predaja i drugih usmenoknjiževnih oblika, no smjelo i zanimljivo propituje suvremene društvene, političke i kulturne procese i probleme poput nagle urbanizacije i razvoja tehnologije, napuštanja sela, zagađenja okoliša, migracija, trgovine ljudima. Protkana humorom od prve do posljednje stranice, Zmajeva nevjesta prepuna je čudesnih stvorenja i upečatljivih likova koji podjednako pripadaju neodređenoj prošlosti usmene kulture i našoj svakidašnjici pisane kulture. Urošević nam pripovijeda o prijelazu iz jedne zemlje u drugu, iz jedne kulture u drugu, iz jednog vremena u drugo, iz jednog načina razumijevanja svijeta i života u drugi. U srži tog pripovijedanja jest pripovijedanje samo po sebi - njegova ljepota, čarolija i moć. Brišući granice između stvarnog i nestvarnog, prošlosti i sadašnjosti, usmenog i pisanog, narodnog i autorskog, ljudskog i životinjskog - Zmajeva nevjesta upozorava nas na vječnost i postojanost čovjekove potrebe za stvaranjem priča.
