Predstavljanje zbornika 'Književna riječ I'

U zborniku su zastupljeni sljedeći autori i autorice:  Adam Rajzl, Franjo Džakula, Branka Brlenić-Vujić, Božica Zoko, Mirko Ćurić, Tihomir Dunđerović, Ivan Kiefer Helin, Davor Ivankovac, Jasna Horvat, Jurica Vuco, Livija Reškovac, Marina Tomić, Ivan Zrinušić, Lydia Scheuermann Hodak, Đurđica Stuhlreiter, Zvonimir Stjepanović, Franjo Nagulov, Tomislav Mišir, Josip Cvenić, Milorad Nikčević, Helena Sablić Tomić, Tomislav Žigmanov, Kruna Fürst Medić, Bogdan Mesinger, Martin Grgurovac, Stjepan Tomaš, Ivan Slišurić i Goran Rem.

Društvo hrvatskih književnika danas broji 534 člana. Od toga na prostoru Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema djeluje 38 književnica i književnika. Njih ih je dvadeset u Osijeku, pet u Vinkovcima, četiri u Đakovu, u Vukovaru dvoje, a svoje predstavnike u DHK imaju i Županja, Nova Gradiška, Gunja, Gradište i Strizivojna. Već desetu godinu se članovi DHK, ali ne samo oni, okupljaju na manifestaciji pod nazivom Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska. Otprilike isto toliko godina provlači se ideja da se tom prigodom objavi i prigodni zbornik s književnim tekstovima članova Ogranka i gostujućih književnika. Ta ideja je ove godine konačno i realizirana tako da je pred vama prvi zbornik nazvan jednostavno Književna riječ. Priredio ga je Franjo Nagulov, ovogodišnji dobitnik Povelje uspješnosti Julija Benešića.

U svom Pogovoru Nagulov zapisuje: „Zbornik Književna riječ nepretenciozan je pokušaj davanja na uvid aktualnosti stvaralačkih tendencija primarno onih književnika koji su članovima slavonsko-baranjskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, ali i onih, dijelom, koji to nisu, no integrativnim su faktorom suvremenoga slavonskoga literarnoga pisma. Kako je sintagmu davanje na uvid čitati ključem postojanja ovoga zbornika logičnim je primijetiti unutarzborničku tematsko-sadržajnu, ali i semantičko-semiotičku heterogenost, nerijetko i svjetonazorsku. Pa opet s jednim zapravo ključnim zajedničkim stremljenjem – postići estetsku izvrsnost. Zastupljenost je autora (njih dvadeset i osmero), dakle, generacijski, svjetonazorski te tematsko-sadržajno iznimno raznolika. To je, dakako, promatrati kao bogatstvo ovoga zbornika. Svjedočanstvo, naime, ovoprostorne intelektualne raznolikosti koja kao takva nadilazi dnevnopolitičke i ine interese, a za dobrobit očuvanja estetsko-etičke osjetljivosti slavonsko-baranjskoga bića… Bitnim je istaknuti i prilog kolege Tomislava Žigmanova, hrvatskoga književnika koji živi i radi u Vojvodini, a čiji napori igraju iznimnu ulogu pri reanimaciji prostorno-tekstnoga kontinuiteta panonske nad-cjeline, kako na estetskoj, tako i na drugim razinama. Naposljetku, spomenuti je kako zbornik posebnu pažnju pridaje dugogodišnjem članu DHK i bardu hrvatske književnosti, Bogdanu Mesingeru, koji u 2015. Godini (na sam Božić) navršava osamdeset i peto ljeto života te punih šezdeset godina književnikovanja…“

Najava književnog susreta