Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljena prva knjiga 'Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru 1722. -1780.'

Prva knjiga 'Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru 1722.-1780.' predstavljena je u petak u Franjevačkom samostanu sv. Filipa i Jakova u Vukovaru u nazočnosti nadbiskupa đakovačkog i osječkog, metropolita mons. Đure Hranića.
vrijeme: 11.12.2020.
mjesto: Vukovar

Kronika potvrđuje da je vukovarski samostan izvorno bio sastavni dio Provincije Bosne Srebrene, a zatim od 1757. godine ulazi u sastav hrvatsko-ugarske Provincije sv. Ivana Kapistrana, dok je od 1900. godine do danas u sastavu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, rečeno je tijekom predstavljanja uz ocjenu kako je riječ o važnom arhivskom i povijesnom izvoru za istraživače prošlosti Vukovara i Srijema.
 
Po riječima župnika vukovarske župe sv. Filipa i Jakova fra. Ivice Jagodića, ovo prvo, od predviđena tri izdanja Kronike, obuhvaća razdoblje od 1722. do 1780. godine i dolazi nakon obnove franjevačkog kompleksa s otvorenjem Franjevačkog muzeja Vukovar, a prethodi i velikom obilježavanju 300. obljetnice otkako je postavljen kamen temeljac za izgradnju vukovarskog samostana 24. lipnja 1723. godine.
 
"Izvornik se čuva u samostanu u četiri knjige, a jedna je netragom nestala nakon 2. svjetskog rata. Riječ je o samostanskim kroničarskim zapisima koji dokumentiraju život u samostanu, ali i u Vukovaru i šire u tom važnom razdoblju, u vremenu nakon prestanka osmanlijske vlasti na ovom prostoru i integriranje postupno u tadašnju habsburšku monarhiju", rekao je Petar Elez, ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru na čiji je poticaj knjiga i objavljena.
 
Knjiga je objavljena u izvornom latinskom tekstu s usporednim hrvatskim prijevodom kako bi čitatelji, a posebice znanstvenici i stručni djelatnici, mogli doći do izvorne misli zapisane u Kronici, pojašnjeno je. Knjiga sadrži i popis vukovarskih gvardijana s kraćim biografskim podatcima kao i predavača filozofskog učilišta u Vukovaru s kraćim biografskim podacima, kazala osoba, pojmova, mjesta, rijeka, mora, zemalja, pokrajina i regija, te crkava, kapela, samostana, rezidencija i slika od osobitog štovanja vjernika, kao i kazala svetkovina, blagdana i spomendana.
 
Nadbiskup đakovački i osječki mons. Đuro Hranić ocijenio je kako je riječ o prvorazrednoj povijesnoj građi.
 
"U franjevačkom samostanu uvijek postoji služba koju ima jedan od redovnika, a to je da bilježi sve važnije događaje kronološkim redom. Ako je netko savjestan odgovoran i marljiv i još ima i dara pa je u tome opširniji i kad se to niže iz godine u godinu i skupi se preko 300 godina kao ovdje onda to postaje prvorazredna izvorna povijesna građa koja bilježi ne samo događaje u samostanu nego je važna povijesna građa i za život cijele sredine", rekao je nadbiskup Đuro Hranić (Hina)