Priručnik o raznolikostima i inkluziji u kulturnim i kreativnim industrijama, kojemu je cilj izaći u susret svima u sektoru kulturnih i kreativnih industrija koji na praktičan i direktan način žele prepoznati i razvijati vlastitu različitost, predstavljen je u utorak u Zagrebu.
vrijeme: 06.10.2020.
mjesto: Zagreb
Priručnik autorica Sanje Bojanić i Tatjane Aćimović predstavljen je u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice, a kako je istaknuto, svrha mu je pristupiti raznolikosti i inkluziji te širiti ili pospješiti svoje djelovanje, odnose i prakse različitosti, raznolikosti i inkluzije.
Jedna od etapa projekta Diversity Mixer i neka vrsta 'kuharice s receptima'
Kregar Šegota uključila se u predstavljanje posredstvom video linka i podsjetila kako je ovaj priručnik dio projekta "Diversity Mixer" - politike i prakse u kulturnim i kreativnim industrijama koji je pak pokrenut unutar programskoga pravca "Kuhinja različitosti" Rijeka 2020 EPK. Pri tomu, istaknula je Kregar Šegota, vodili smo se sloganom Rijeke 2020 EPK - "Luka različitosti", a različitost shvaćali i kao pluralizam zanemarenih tema i sadržaja te različitosti publika kulturno-umjetničkih sadržaja.
Autorice u priručniku donose zakonodavni strateški okvir, kao i primjere dobre prakse za prevladavanje fizičke nepristupčnosti, fizičke udaljenosti i financijske nedostupnosti koje su se iskazale kao glavne odlike nepristupačne i nedostupne kulture.
Kregar Šegota smatra kako se može reći da priručnik donosi "recepte" za prevladavanje navedenih teškoća, ali da dati "recepti" nisu lagani za pripremu, a nisu ni svemogući.
Priručnik - svojevrstan iskorak od problema bazične inkluzije
Svi ostale predstavljačice - glavna urednica portala Kulturpunkt.hr, savjetnica za istraživanje i razvoj u Zakladi Kultura nova i predstavnica izdavača Antonija Letinić, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević te voditeljica programa za roditelje i djecu azilante Dječje knjižnice Marina Držić, Knjižnica grada Zagreba, Romana Tanković, suglasne su da je priručnik važan prinos rješavanju problema inkluzije i smatraju da je svaka nedostupnost u stvari diskriminacija.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević istaknula je da je priručnik i svojevrstan iskorak od problema bazične inkluzije, odnosno da prerasta bazične probleme time što su mu u središtu kulturne potrebe.
Romana Tanković je, uz kratki video, predstavila primjer pozitivne prakse u Dječjoj knjižnici Marina Držića koja je, preko programa namijenjenoga majkama i djeci azilanata, nakon početnih traženja, pokazala da knjižnice mogu biti i jesu mjesta koja pomažu inkluziji. Tako se, spomenula je, nakon samo tri susreta održanih tijekom pola godine, pokazalo da su djeca azilanata, čitajući slikovnice, već puno bolje znala hrvatski jezik od engleskoga jezika. Objasnila je kako je razlog tomu što su se njihove majke, koje u svojim zemljama nikada nisu koristile usluge knjižnice, učlanile u knjižnice po mjestima stanovanja i posuđivale slikovnice.
Predstavljanje je moderirao Milan Majerović Stilinović, voditelj komunikacija HDS ZAMP-a.
U ovo vrijeme posebno važan emocionalni kontakt
Autorica Sanja Bojanić koja se također u predstavljanje uključila iz Rijeke video linkom istaknula je kako je u vrijeme socijalne distance izazvane pandemijom koronavirusa posebno važan emocionalni kontakt i povišena razina empatije.
Suautorica Tatjana Aćimović objasnila je da je priručnik strukturno podijeljen u tri dijela. U prvome dijelu, pod nazivom "Jednake mogućnosti ili zašto je važno biti autentičan" u fokusu su proizvodnja umjetnosti i kulture, prava svih sudionika u procesima razvoja i produkcije kulture, te različite kategorije temeljene na pravno zaštićenim osnovama, ali i posljedicama različitih pristupa, stajališta i mogućnosti.
Drugi dio pod nazivom "Tko ne može do kulture i zašto?", stavlja pak u fokus publike i korisnike kulturnog sadržaja, tematski obrađuje koncept sudjelovanja u kulturi i prava na kulturu te posebno, uzimajući u obzir vezu između sudjelovanja u kulturi kao temeljnog ljudskog prava i društvene kohezije, pristup umjetnosti te slobodu umjetničkoga i kulturnog izražavanja.
Fokus trećega dijela pod nazivom "Kultura u nenamjernom digitalnom okruženju sadržaj" je, među ostalim, na manjkavim do promišljenim strategijama i mjerama suočavanja s posljedicama krize izazvane koronavirusm, te na oporavku sektora kulturnih i kreativnih industrija. (Hina)
