Hrvatski centar ITI i uredništvo časopisa za plesnu umjetnost 'Kretanja / Movements' organiziraju predstavljanje novog broja 'Kretanja / Movements 41 - Ples u muzeju' u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu u srijedu, 13. studenoga, u 18 sati.
vrijeme: 13.11.2024. -
mjesto: Zagreb
Časopis će predstaviti:
Željka Turčinović, predsjednica Hrvatskog centra ITI
Iva Sudec Andreis, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori
dr.sc. Martina Petranović, teatrologinja
Jasmina Fučkan, urednica broja
Maja Đurinović, glavna urednica
'KRETANJA / Movements' je informativni i stručni, dvojezični časopis za plesnu umjetnost posvećen raznim temama iz područja plesne umjetnosti i tjelesnog kazališta.
Izdavač je Hrvatski centar ITI, a časopis izlazi u kontinuitetu od 2002. godine, dva puta godišnje kao samostalan broj ili dvobroj.
Novi broj Kretanja koji je pod naslovnom temom Ples u muzeju uredila Jasmina Fučkan, muzejska savjetnica i voditeljica zbirki kiparstva i bjelokosti u Muzeju za umjetnost i obrt, raspliće odnose između materijalne informacije i nematerijalnoga značenjskog sklopa, između tvarne memorije i fluidnosti doživljaja, očuvanog traga i minulog događaja. Pri tome se aktivira cijeli spektar interdisciplinarnog pristupa plesa koji podjednako uključuje perspektive plesnih umjetnika, muzejskih kustosa i pedagoga, kao i hibridne uloge plesača - kustosa te plesača - medijatora sadržaja u muzejskom kontekstu.
Autorice tekstova su Jasmina Fučkan, Gabriele Brandstetter, Maja Đurinović, Lovorka Magaš Bilandžić, Kristina Lovrić i Ksenija Orelj.
Interdisciplinarni pristup plesu u 41. broju časopisa Kretanja otvara se prijevodom odabranih poglavlja iz knjige Poetics of Dance / Body, Image and Space in The Historical Avant-Gardes Gabriele Brandstetter, profesorice s berlinskog Freie Univesität, koja je na području istraživanja plesa primijenila koncept formula patosa povjesničara umjetnosti Abyja Warburga.
Urednica broja, Jasmina Fučkan sumarnim pregledom zastupljenosti teme plesa u izložbenim narativima, s naglaskom na modalitetima suradnji aktera plesne i muzejske zajednice, kao i na mogućnostima interpretacije „plesne“ građe u fundusima muzeja različitih profila, naznačuje iskustvene i istraživačke uvide drugih autorica.
Tekstovi istraživačice plesa i profesorice na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, Maje Đurinović i muzejske savjetnice iz Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, dr.sc. Ksenije Orelj prenose osobne perspektive. Maja Đurinović iznijela je vlastita iskustva suradnji s Galerijom Klovićevi dvori i Muzejom vučedolske kulture u kontekstu akademskog obrazovanja izvedbenih umjetnika, dok je dr. sc. Ksenija Orelj, vodeći se primjerima iz svoje kustoske prakse, ponudila odgovore na pitanje kako se muzejske izložbe mijenjaju s plesnim pokretima i koreografskim situacijama odnosno kako plesni pokret funkcionira kao interpretacijski medij u muzeju.
Sa stajališta pristupa potencijalnoj plesnoj građi u hrvatskim zbirkama i muzejima, dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istražila je zastupljenost međuratne plesne fotografije u zagrebačkim muzejskim institucijama podastirući povijesni prikaz međuratne plesne fotografije 20. stoljeća, a profesorica povijesti umjetnosti i plesna umjetnica Kristina Lovrić posvetila se potrazi za materijalnim i nematerijalnim oblicima plesnih tema u splitskim muzejima različitih profila - u arheološkom, etnografskom, kulturno-povijesnom i umjetničkom kontekstu.
Prijevod na engleski: Ivana Ostojčić; prijevod s njemačkog: Katarina Žeravica
Lektura: Ivana Đerke
